dr. Bernstein – revolucija dijabetičke prehrane i samokontrole – 2. dio

Serijal o pioniru drugačijeg pristupa dijabetesu

Starapiramidaishrane
Stara pogrešna piramida zdrave prehrane

Kada ste oboljeli od dijabetesa, vrlo vjerojatno ste od svog liječnika dobili i upute o prehrani. Uobičajene upute sadržavaju informaciju da bi se u vašoj prehrani trebalo nalaziti oko 55% ugljikohidrata, drugim riječima, prehrana osoba oboljelih od dijabetesa bi se trebala zasnivati najviše na ugljikohidratima. Vaši doktori to nisu izmislili, tako velike količine ugljikohidrata (tj. složenih šećera) su uistinu kompatibilne sa starim službenim smjernicama Američke dijabetičke federacije koje su mnogi kopirali.

Richard K. Bernstein je rođen 1934 g. u New Yorku, od svoje dvanaeste godine boluje od dijabetesa i još je živ. Tako dug i vrlo ispunjen životni vijek nije nimalo uobičajen za osobu s dijabetesom. Za takav uspjeh potrebno je nešto posebno. U početku je kao i većina dijabetičara, više od dvadeset godina živio kao „običan dijabetičar“ prateći klasične prehrambene smjernice s visokim količinama ugljikohidrata. Usprkos ustrajnosti u provođenju svega što je naučio o dijabetičkoj samokontroli, dijabetičke komplikacije su se počele pojačavati, a mnogi organi polako stradavati.

1969. godine Bernstein je naletio na reklamu za aparatić za mjerenje šećera koji koristi jednu kap krvi. Takvi aparatići su do tada bili potpuna nepoznanica. Sa svojom novom, modernom igračkom, Bernstein je počeo mjeriti šećer oko pet puta dnevno i shvatio da ima ogromne oscilacije kroz dan. Ubrzo je povećao broj injekcija inzulina sa jedne, na više njih (tzv. intenzivirana inzulinska terapija), te počeo pratiti hranu koju jede. Uskoro se usmjerio prvenstveno na praćenje dnevnog unosa ugljikohidrata. U međuvremenu je naišao i na znanstvene studije na životinjama koje su dokazivale da se dijabetičke komplikacije mogu popraviti normalizacijom šećera u krvi.

energySMRedefiniravši svoju prehranu i injekcije inzulina, nakon puno godina Bernstein je počeo osjećati popuštanje kroničnog umora i komplikacija. Osjećao je novu energiju, a razine kolesterola i triglicerida su se konačno vratile u normalu. Bernstein je ubrzo postao jedan od prvih zagovaratelja samokontrole čestim mjerenjem šećera u krvi što je naišlo na ogromni otpor tadašnjih doktora koji su smatrali jedino sebe kompetentnima za mjerenje i interpretaciju vrijednosti šećera u krvi. Uobičajena praksa je tada bila da dijabetičar jednom tjedno dolazi kod doktora da mu ovaj izmjeri šećer u krvi.

Dr. Bernstein je 2016. navršio 82 godine i uvelike premašio očekivani životni vijek dijabetičara tip 1. Svoju dugovječnost pripisuje prehrani s malo ugljikohidrata i ostalim preporukama koje je sam razvio za dijabetičare. S obzirom na očekivani životni vijek dijabetičara koji je daleko nadmašio, ne samo po duljini života, već i po njegovoj kvaliteti budući da nema komplikacija, logično je za očekivati da je riječ o za naše pojmove prilično radikalnom stilu života.

Neke od Bernstein-ovih smjernica:

  • Vrlo male količine UH-a koje omogućavaju odličnu kontrolu šećera u krvi, konkretno: 7,5 grama za doručak, 15g za ručak, te 15 grama za večeru
  • Potpuno izbjegavanje hrane s dodanim šećerom, brašna, tijesta, krumpira, riže, voća i sl.
  • Preporučene namirnice su one koje najmanje ili nikako ne utječu na rast glukoze u krvi, kao što su: riba, meso, zeleno povrće, masnoće, gljive, jaja, fermentirani sir, maslac i sl.
  • Mjerenje šećera u krvi do 8 -12 puta dnevno
  • Normalizacija tjelesne težine i svakodnevna fizička aktivnost

Dr. Bernstein je pored vođenja dijabetološke prakse, ravnatelj emeritus „Peripheral Vascular Disease Clinic“ na „Albert Einstein College of Medicine“ u New Yorku i autor nekoliko stručnih knjiga i radova o dijabetesu. Jedna od njegovih najboljih knjiga je „Complete diabetes solution“, dostupna na www.Amazon.com . Riječ je o najkompletnijem dijabetičkom vodiču koji detaljno opisuje mnoge aspekte života s dijabetesom, s posebnim naglaskom na prehranu, terapiju i komplikacije. Najmanje jedan hrvatski dijabetolog s Vuka Vrhovca je pročitao knjigu i njegova reakcija je odlična.

Usprkos nevjerojatnim rezultatima i dugovječnosti koje postižu Bernstein i njegovi pacijenti, konvencionalna medicina vrlo polako usvaja njegove principe, ali se pomaci ipak primjećuju. Čak je i Američka dijabetička asocijacija izbacila iz svojih službenih smjernica tako velike količine ugljikohidrata, već su politički napisali da količine UH treba prilagoditi individualnim potrebama. Daleko je to od Bernstein-ove stvarnosti, ali je ipak korak u pravom smjeru.

Nedavna harvardska otkrića krivotvorenih znanstvenih radova u kojima je prehrambena industrija uz pomoć potplaćenih znanstvenika, težište nezdrave hrane prebacila sa šećera na masnoće, će također doprinijeti promijeni duboko ukorijenjenih stavova i predrasuda. Kao grupa, najnapredniji su vjerojatno kanadski liječnici kojih je čak dvije stotine potpisalo donedavno nezamislivu inicijativu, čije detalje možete pročitati OVDJE

Bez obzira na sve studije i učenja svih stručnjaka, osoba s dijabetesom obvezna je sama istraživati, pokušavati i pronaći za sebe optimalne načine kontrole šećera u krvi. Za dijabetičara je to pitanje života i smrti, za doktora pitanje karijere. Optimalna kontrola je ne samo HbA1c ispod 7 mmol/l već šećeri u krvi kroz cijeli dan ispod 7 mmol/l sa minimalnim brojem hipoglikemija. I nije nemoguće kao što se čini, možda baš pomoću smjernica i učenja dr. Bernsteina koji je izuzetan pionir u ovom području.

Kraj drugog dijela.

Urednik portala naInzulinu.com.
Dugogodišnji volonter i aktivist društva Veliki za Male sa šećernom bolešću. Bivši predsjednik Zagrebačkog dijabetičkog društva.
Bivši član izvršnog odbora Hrvatskog Saveza Dijabetičkih Udruga, te HZZO povjerenstva za Opća i medicinsko-tehnička pomagala