Alfa-lipoična kiselina, dijabetes i problemi s pamćenjem 

Kronične komplikacije dijabetesa najčešće se spominju u kontekstu fizičkih manifestacija. U prvom redu to su sljepoća, problemi s bubrezima, živcima, kardiovaskularne bolesti i druge „fizičke“ komplikacije. Sjetimo se samo dijagnoze i prvih upozorenja koja su nam davali liječnici a upijali smo ih kao spužva: ‘Ako ne budeš vodio/la brigu o svom dijabetesu, vjerojatno ćeš razviti (vidljive) komplikacije’.

No, što je s ‘nevidljivim’, kognitivnim komplikacijama, kao što je zaboravnost? Utječe li dugogodišnja loša regulacija šećera i na njih? Taj aspekt zdravlja osoba oboljelih od dijabetesa često je zanemaren, iako postoji sve više dokaza o povezanosti između šećerne bolesti i razvoja kognitivnih poremećaja. 

Ovdje ćemo spomenuti dva istraživanja koja se bave vezom dijabetesa i problema s pamćenjem, ali i alfa-lipoičnu kiselinu kao pomoć u obliku tableta koja je sve popularnija među osobama s dijabetesom.

Japansko istraživanje i problemi s pamćenjem (demencija)

Japansko istraživanje provedeno na tisuću ispitanika u dobi od 60 godina i više, pokazalo je da oboljeli od dijabetesa imaju veće šanse za razvoj problema s pamćenjem, uključujući i Alzheimerovu bolest.

Godine 1988. više od 1000 odraslih pristalo je napraviti test tolerancije na glukozu kako bi vidjeli koliko dobro njihova tijela mogu preraditi šećer. Zatim su ih istraživači pratili sljedećih 15 godina, tijekom kojih su 232 ispitanika razvila demenciju. Oni kojima je potom dijagnosticiran dijabetes imali su 74 posto veći rizik da im se dijagnosticira neka vrsta demencije tijekom studije. Istraživači su otkrili i da su sudionici koji nisu bili klasificirani kao dijabetičari, ali su imali oslabljenu toleranciju na glukozu (predijabetes), imali 35 posto veću vjerojatnost da će razviti demenciju.

Nije otkriveno zašto bi dijabetes nekoga učinio podložnijim demenciji, no istraživači su ponudili četiri fiziološka objašnjenja, uključujući arterosklerozu (otvrdnuće i suženje arterija) i mikrovaskularnu bolest, a oba ograničavaju protok krvi u mozgu. Pojasnili su i da intolerancija na glukozu također može povećati oksidativni stres i probleme s metabolizmom u mozgu, što također može potaknuti razvoj kognitivnih poremećaja.

Još jedna studija koja ukazuje da postoji veza između dijabetesa i razvoja kognitivnih bolesti

Istraživanje Sveučilišta u Albanyju, o kojem je pisala i demencija.net, prikazuje Alzheimerovu bolest kao posljedicu, odnosno kasni stadij dijabetesa tip 2 u starijoj dobi. To se događa zbog povećane proizvodnje inzulina, koji završava u mozgu i sprečava raspadanje amiloidnih plakova. Višak inzulina, dakle, uzrokuje ubrzano taloženje amiloidnih plakova u mozgu, a ove su tvorevine karakterističan znak Alzheimerove bolesti.

Kako smanjiti rizik nastanka problema s pamćenjem?

Upravo su pridržavanje terapije i zdravi način života prvi koraci koje možemo napraviti kako bismo prevenirali razvoj problema s pamćenjem. To uključuje redovitu tjelovježbu ili, barem, svakodnevno kretanje, uravnoteženu prehranu te uzimanje dodataka prehrani koji imaju sastojke povoljne za zdravlje mozga.

Naša preporuka je i alfa-lipoična kiselina koja donosi brojne benefite osobama s dijabetesom. Uz mnogobrojne bioaktivne funkcije kod dijabetičara ona kao antioksidans utječe na regulaciju razine glukoze, reciklira antioksidanse, smanjuje masnoće u krvi te smanjuje inzulinsku rezistenciju.

Zbog moćnog antioksidativnog učinka alfa-lipoična kiselina je proučavana u svrhu liječenja nefropatije, neuroinflamacije, ali se dominantno izdvaja u smanjenju simptoma dijabetičke neuropatije koja je široko rasprostranjen problem prisutan u trećine pacijenata oboljelih od šećerne bolesti.

Ovaj članak je nastao u suradnji s premium brendom Sagas.


Još iz kategorije Dijabetes tip 2: