Ključna pitanja:
- Ima li vitamin D veze s nastankom šećerne bolesti tipa 1 (ŠBT1)?
- Trebam li kontrolirati vitamin D?
- Trebam li uzimati vitamin D?
- Može li vitamin D izliječiti ili usporiti ŠBT1?
Vitamin D i šećerna bolest tipa 1 – što danas znamo?
Vitamin D najpoznatiji je po svojoj ulozi u zdravlju kostiju, ali posljednjih godina sve više istraživanja ispituje njegov mogući utjecaj na imunološki sustav. Budući da je šećerna bolest tipa 1 autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav napada beta stanice gušterače koje proizvode inzulin, postavilo se pitanje može li vitamin D imati ulogu u prevenciji ili modulaciji bolesti.
Iako brojna istraživanja pokazuju povezanost između nižih koncentracija vitamina D i šećerne bolesti tipa 1, još uvijek nije dokazano da je manjak vitamina D uzrok bolesti niti da njegova nadoknada može spriječiti nastanak ili izliječiti bolest.
Ovaj zaključak je u skladu s aktualnim pristupom u važećim smjernicama, koje vitamin D promatraju primarno kroz prizmu općeg zdravlja kostiju i mogućeg imunološkog učinka, ali bez preporuke za njegovu primjenu kao intervencije u prevenciji ili liječenju šećerne bolesti tipa 1.
dr. sc. Karin Zibar Tomšić, dr. med. – specijalistica endokrinologije i dijabetologije
U nastavku su odgovori na najčešća pitanja
1. Zašto se vitamin D povezuje sa šećernom bolešću tipa 1?
Vitamin D, osim što sudjeluje u metabolizmu kalcija i zdravlju kostiju, ima i imunomodulatorne učinke. Djeluje na različite stanice imunološkog sustava, može smanjiti proinflamatorni odgovor te poticati imunološku toleranciju, odnosno smanjiti sklonost imunološkog sustava da napada vlastita tkiva.
Zbog tih svojstava istražuje se njegova moguća uloga u autoimunim bolestima, uključujući šećernu bolest tipa 1.
2. Imaju li osobe sa šećernom bolešću tipa 1 češće manjak vitamina D?
Da.
Brojna istraživanja pokazala su da je manjak vitamina D čest u djece i adolescenata sa šećernom bolešću tipa 1. U meta analizama se opisuje da značajan udio djece ima snižene koncentracije 25(OH)D.
Neka istraživanja pokazuju i da djeca u trenutku dijagnoze imaju niže koncentracije vitamina D nego njihovi zdravi vršnjaci, osobito u slučaju teže kliničke prezentacije, poput dijabetičke ketoacidoze.
3. Znači li to da manjak vitamina D uzrokuje šećernu bolest tipa 1?
Ne.
Iako postoji jasna epidemiološka povezanost, uzročno-posljedična veza nije dokazana. Trenutno postoje tri moguća objašnjenja:
- manjak vitamina D može biti jedan od čimbenika rizika,
- može biti posljedica bolesti i njezinih metaboličkih promjena,
- ili odraz zajedničkih okolišnih i genetskih čimbenika.
Prema dostupnim dokazima i smjernicama, uzročna uloga vitamina D ostaje nedokazana hipoteza.
4. Može li uzimanje vitamina D spriječiti razvoj šećerne bolesti tipa 1?
Za sada nema dokaza da uzimanje vitamina D može spriječiti razvoj šećerne bolesti tipa 1.
Neka opservacijska istraživanja upućuju na moguću povezanost rane suplementacije u dojenačkoj dobi i nižeg rizika razvoja bolesti, no ta povezanost nije potvrđena u randomiziranim kliničkim ispitivanjima.
Stoga se vitamin D ne preporučuje kao mjera specifične prevencije šećerne bolesti tipa 1.
5. Treba li svim osobama sa šećernom bolešću tipa 1 izmjeriti vitamin D?
Rutinsko mjerenje nije univerzalno obvezno, ali može biti klinički korisno u određenim situacijama, osobito:
- pri postavljanju dijagnoze,
- u prisutnosti čimbenika rizika za manjak vitamina D,
- kod sumnje na poremećaje koštanog metabolizma.
Ako se utvrdi manjak, preporučuje se nadoknada prema važećim smjernicama, prvenstveno radi zdravlja kostiju, a ne zbog utjecaja na tijek šećerne bolesti.
6. Može li vitamin D pomoći nakon postavljanja dijagnoze šećerne bolesti tipa 1?
Neka klinička istraživanja sugeriraju da nadoknada vitamina D u ranom razdoblju nakon dijagnoze može biti povezana s:
- potrebom za manjom dozom inzulina,
- boljom glukoregulacijom,
- sporijim gubitkom preostale funkcije beta stanica gušterače.
Međutim, rezultati nisu konzistentni između studija, a većina istraživanja ima ograničen broj ispitanika i heterogene protokole.
U skladu s time, ne preporučuje se vitamin D kao terapijska intervencija za očuvanje beta stanične funkcije gušterače, iako ga ne isključuju kao potencijalno područje budućih istraživanja.
Osim dovoljnog unosa vitamina D, za osobe s dijabetesom tipa 1 jednako je važna kvalitetna svakodnevna regulacija glukoze. Upravo zato kontinuirano mjerenje glukoze (CGM) danas predstavlja jedan od najvećih iskoraka u liječenju dijabetesa tipa 1 jer omogućuje pravovremeno uočavanje visokih i niskih vrijednosti glukoze te olakšava donošenje svakodnevnih terapijskih odluka.
7. Pomaže li vitamin D osobama koje dugo imaju šećernu bolest tipa 1?
Trenutno nema dovoljno dokaza da nadoknada vitamina D može značajno poboljšati glukoregulaciju ili obnoviti funkciju beta stanica gušterače kod osoba koje dugo imaju šećernu bolest tipa 1.
Ako postoji učinak, on se prema dostupnim podacima najviše odnosi na ranu fazu bolesti, kada je još prisutna ostatna sekrecija inzulina.
Što možemo zaključiti?
Vitamin D ima važnu ulogu u metabolizmu kostiju i imunološkoj regulaciji, a njegova snižena koncentracija česta je u osoba sa šećernom bolešću tipa 1.
Međutim:
- povezanost ne znači uzročnost,
- nadoknada vitamina D nije dokazano učinkovita u prevenciji ili liječenju ŠBT1,
- inzulinska terapija ostaje temelj liječenja ŠBT1.
Ako se utvrdi manjak vitamina D, potrebno ga je nadoknaditi prema kliničkim smjernicama, ali vitamin D ne može zamijeniti inzulin niti dokazano spriječiti ili izliječiti šećernu bolest tipa 1.
Općenito, nadoknada vitamina, minerala i drugih nutritivnih sastojaka može biti korisna kod osoba sa šećernom bolešću ako postoji dokazani manjak ili povećane potrebe. Za pojedine dodatke prehrani postoje naznake da bi mogli imati povoljan učinak na određene čimbenike rizika ili komplikacije šećerne bolesti, no za većinu njih dokazi još uvijek nisu dovoljno čvrsti da bi se preporučili kao dio rutinskog liječenja.
Dodaci prehrani ne mogu zamijeniti propisanu terapiju. Temelj uspješnog liječenja šećerne bolesti i dalje čine redovito i pravilno uzimanje propisane terapije, uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdravih životnih navika te redovito praćenje glikemije i glukoregulacije. O svim dodacima prehrani koje planirate uzimati preporučljivo je razgovarati sa svojim liječnikom kako bi njihova primjena bila sigurna i prilagođena vašim individualnim potrebama.
Dodatak:
Dobro dokazano: vitamin D važan za zdravlje kostiju; manjak je čest u ŠBT1.
Djelomično dokazano: imunomodulatorni učinci vitamina D.
Nedovoljno dokazano: utjecaj na prevenciju ŠBT1.
Eksperimentalno / nejasno: učinak na očuvanje beta stanica gušterače nakon dijagnoze ŠBT1.
Mit ili istina?
- “Ako uzimam vitamin D, neću dobiti šećernu bolest tipa 1.” - MIT
- “Svatko sa šećernom bolešću tipa 1 treba visoke doze vitamina D.” - MIT
- “Vitamin D može zamijeniti inzulin.” - MIT
- “Vitamin D može pomoći imunološkom sustavu, ali nije lijek za ŠBT1.” - ISTINA
Referenca za tekst:
Int. J. Mol. Sci. 2025, 26, 4593
Autor:
sc. Karin Zibar Tomšić, dr. med. – specijalistica endokrinologije i dijabetologije
Ovaj stručni članak nastao je uz financijsku podršku tvrtke Salvus. Tvrtka Salvus nije utjecala na stručni sadržaj ni zaključke članka.
