HZZO održao okrugli stol o dijabetesu

Danas je povodom Svjetskog dana dijabetesa u HZZO-u održan okrugli stol o dijabetesu. Pozivnicu je dobilo ne samo Zagrebačko dijabetičko društvo, već i portal naInzulinu.com

To posebno veseli jer je Okruglom stolu prisustvovao crème de la crème hrvatske „Dijabetičke scene“:
prof. dr. sc. Milan Vrkljan, dr. med.,
pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC Sestre milosrdnice;
doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med.,
pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a;
prof. dr. sc.  Lea Smirčić-Duvnjak, prim. dr. med.,
predstojnica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dijabetes, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur;
doc. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med.
specijalist opće medicine, Dom zdravlja Zagreb centar;
dr.sc. Ivan Pristaš, dr. med.
specijalist javnog zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo;

dr. sc. Nevena Krnić, dr. med.
v.d. pročelnika zavoda za endokrinologiju i dijabetes klinike za pedijatriju KBC Zagreb;
Jelena Matuzović, dr. med.,
HZZO, Rukovoditeljica Službe za lijekove i medicinske proizvode;
Maja Vajagić, dr. med.,
HZZO;

Naše boje branila je jedna od najboljih u našim redovima:
mr. sc. Sandra Bršec Rolih, članica izvršnog odbora IDF Europe i još pokoje ozbiljne EU organizacije.

Činjenica da je Zagrebačko dijabetičko društvo pozvano, dokazuje da je riječ o udruzi koja je dosadna i naporna sustavu, ali ipak ne toliko da nema prostora za konstruktivan razgovor 😉 Siguran sam da je svima bilo drago što je baš Sandra došla jer ima nevjerojatan talent za asertivno i nenametljivo nametanje naših stavova 🙂

Krenimo od meni najvećeg iznenađenja Okruglog stola, riječ je o nama posebno zanimljivoj osobi, prof. Milanu Vrkljanu. Predsjednik je Nacionalnog povjerenstva za dijabetes i član HZZO Povjerenstva za pomagala, što ga trenutno čini najmoćnijom stručnom osobom za dijabetes u Hrvatskoj. Kakvo iznenađenje? Da parafraziram, čovjek je bez dlake na jeziku izjavio da je Nacionalno povjerenstvo osnovano zato što liječnici (čast iznimkama) ne liječe baš dobro svoje dijabetičke bolesnike. Rekao je da neki liječnici na čudan način preferiraju neke inzuline, da su u stanju držati pacijente niz godina na određenoj terapiji koja ne donosi rezultate, itd, itd. Kaže on da je samo 30% oboljelih dobro liječeno i vidi čuda, za to ne optužuje oboljele kao svaki „normalan“ liječnik. Naravno da ima i nas koji smo krivi koliko smo dugi i teški, ali lijepo je ovako nešto čuti 🙂 Jedan od glavnih ciljeva novo-osnovanog povjerenstva je uspostaviti praćenje kontinuiteta liječenja.

Sandra Bršec Rolih fantastično je predstavila rad Zagrebačkog dijabetičkog društva i udruga, te s obzirom na to da je tema Svjetskog dana Dijabetes i obitelj, pričala o Obiteljskom kampu i brojnim drugim aktivnostima usmjerenim na obitelj. Srce mi se steglo kad je rekla da trebamo najbolje lijekove i pomagala jer zdravim životom želimo doprinositi zajednici, a ne biti trošak. Na vrlo lijep način je predstavila i obrazložila inicijativu „Ništa o nama bez nas“. Objasnila je zašto je važno da u tijelima u kojima se donose odluke o dijabetičarima, budu dijabetičari. Detalji ovdje

Sandra Bršec Rolih, ZDD, IDF Europe, EPHA

Slona u staklani prvo je adresirala Nevena Krnić, šefica referentnog centra za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva, koja je prenijela izjavu jedne mame: „S Libre senzorima kao da je pola dijabetesa nestalo!“. Onda je krenula očekivana salva hvaljenja te naglašavanja važnosti senzora i činjenice da su dostupni u Hrvatskoj preko HZZO-a. Krnić je izjavila da je iz aviona vidljiv značajan napredak u samokontroli djece koja koriste modernu tehnologiju, pa čak i naizgled neobičnu kombinaciju: inzulinska pumpa + Libre.

Ja sam za promjenu šutio i umalo izvadio aparat za mjerenje glukoze u krvi 🙂 Ipak nisam izdržao da se „na marginama“ ne zahvalim Jeleni Matuzović, rukovoditeljici lijekova i medicinskih proizvoda za FIASP na A listi (naši tekstovi o FIASP-u). Rekla je da su ih iznenadile tolike pozitivne reakcije budući da je riječ o inzulinu koji ima istu djelatnu tvar kao jedan postojeći na listi (Aspart – NovoRapid). E pa neki su se već zaljubili i u ovaj i nabavljaju ga od ranije u inozemstvu. Dr. Matuzović je u formalnom dijelu još izjavila da se prošle godine potrošilo 400 miliona kuna na lijekove i 200 miliona kuna na pomagala za dijabetes.

Predsjednik najvećeg stručnog dijabetološkog društva Dario Rahelić izjavio je da su prije nekoliko godina poslali HZZO-u i MIZ-u razrađenu studiju o uštedama koje je moguće postići samo ako se uistinu počne forsirati nacionalni registar dijabetesa. Pomoću njega lakše je pratiti ishode liječenja i  odličan je alat u argumentiranju kada/ako neki lijek treba s B liste lijekova završiti na A listi lijekova i obratno. Uz pomoć registra bi se brzo vidjelo koji su najveći problemi u dijabetesu i moglo usmjeriti javnozdravstvene akcije u pravom smjeru. Nadalje, izjavio je da pacijent mora shvatiti kako je dijabetes ozbiljna bolest, te je oboljele potrebno educirati i kroz neko vrijeme re-educirati. Potrebno je učiniti sve kako bi se izbjegle komplikacije, jer trošak za lijekove je minimalan u odnosu na trošak za liječenje komplikacija šećerne bolesti. Također je pacijentu lakše živjeti s dijabetesom (koliko god uistinu teško bilo), nego s dijabetesom i komplikacijom.

Dr. Duvnjak (Vuk) i Dr. Rahelić (Dubrava)

U ime opće medicine govorio je dr. Hrvoje Tiljak koji je naglasio nedostatak doktora. Osim što značajno raste broj pacijenata po doktoru, nemaju kvalitetnu količinu vremena po pacijenti ali često niti adekvatnu edukaciju što je konzistentno s izjavom dr. Vrkljana. Ispričao je anegdotu o pacijentici koja je došla po redovno sljedovanje trakica za krv, a kada su joj zavirili u aparatić, imala je 3 mjerenja u posljednja tri mjeseca. Upss.. Jeli riječ o tome da ima više aparatića, da redovno oglašava u Oglasniku i ne brine za svoje zdravlje ili nešto treće, teško je tvrditi.

Paneli za dijabetes
To su ustvari pametne aplikacije kod izabranih doktora u koje se unose naši nalazi o dijabetesu. No, ugrađeni alarmi su u stanju upozoriti doktora kada/ako bolesnik ima npr. kontinuirano loš HbA1c, lipide, BMI ili slično. HZZO je panele za praćenje dijabetesa, kao i drugih kroničnih bolesti, uveo 1. siječnja 2013. godine, a još uvijek ima prostora za poboljšanje. Maja Vajagić, dr. med. iz HZZO-a navela je kako 44% ugovorenih timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prepoznaje panele kao dobre alate za praćenje kroničnih bolesti. Dok dr. Pristaš kaže da je popunjenost panela u primarnoj zaštiti svega 40%. Potrebno je liječnike dodatno motivirati da panele ispunjavaju. Baš sam danas bio kod LOM-a i nije dala doznaku dok nismo popunili panel.

Nacionalni registar za dijabetes
Dr. Pristaš iz HZJZ-a izjavio je da je registar ipak živ, ali vjerojatno nedovoljno vidljiv u sustavu, te da je svake godine sve bolji i bolji. Dogovorili smo da bismo probali uskoro napisati jedan članak posvećen onome što trenutno imamo od nacionalnog registra i kada bismo mogli očekivati neke novosti.

Naime, problemu nedostatnog registra se pokušalo donekle doskočiti izradom i ispunjavanjem nacionalne ankete o dijabetesu čijom su se provedbom bavili Zagrebačko dijabetičko društvo i mnoge udruge. Napravljena je referentna anketa na nivou cijele Hrvatske koja je vrlo lijepo pokazala glavne probleme s dijabetesom. Rezultate su objavili Jutarnji list i Večernji list.

Podsjetimo, Pristaš dolazi iz institucije koja je nedavno objavila da smo mi dijabetičari sve skloniji umiranju, o tome više pročitajte u prošlom članku prigodnog naziva: Osobe s dijabetesom umiru sve više!

Zaključak 1
Zaključak Okruglog stola je, kako je potrebno još puno raditi na edukaciji, ne samo pacijenata, nego i liječnika, te je potrebno da liječnici više prate ishode liječenja kod pacijenata, kroz procjenu liječenja određenim lijekovima nakon šest mjeseci ili ranije ako je HbA1c nekoliko puta za redom povišen, a u cilju sprječavanja hipoglikemija i hiperglikemija. Također, potrebno je uspostaviti dobar i konstruktivan dijalog između svih sudionika: udruga, primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, HZJZ-a, HZZO-a i Ministarstva zdravstva kako bi se sustav mogao konstantno unapređivati.

Zaključak 2
Većina sudionika je HZZO-u jasno naglasila zahvalnost i važnost uvođenja moderne tehnologije tj. senzora na HZZO listu za tip 1; ukazala na postojeće nedostatke i mogućnosti napretka zdravstvene skrbi za dijabetičare; i pokazala dobre namjere da zajedno pozitivno i konstruktivno doprinesemo. Vjerujem da su se predstavnici HZZO-a dobro osjećali, što se tipa 1 tiče, zaslužili su. Također vjerujem da su razumjeli da nam je sve to toliko važno za naš život da ćemo „osvojeni teritorij“ zajedno sa strukom braniti na sve moguće načine i dati sve od sebe da skrb o dijabetesu svakim danom unapređujemo.

Sretno nam bilo

Urednik portala naInzulinu.com.
Dugogodišnji volonter i aktivist društva Veliki za Male sa šećernom bolešću. Bivši član predsjedništva, potpredsjednik i predsjednik Zagrebačkog dijabetičkog društva.
Bivši član izvršnog odbora Hrvatskog Saveza Dijabetičkih Udruga, te HZZO povjerenstva za Opća i medicinsko-tehnička pomagala