Novi parametar za procjenu kontrole glikemije – nije TIR nego TITR!!

Na predavanju „Time in range“ koje je održano na ATTD-u u Berlinu u veljači 2023. godine, Thomas Danne, Peter Adolfsson, Tadej Battelino i David Rodbard govorili su o novim parametrima za procjenu glikemija kod dijabetičara.

Pojavom tehnologije za stalno praćenje glikemije (CGM) glavni pokazatelj kontrole glikemije je postotak vremena proveden u TIR-u (time in range), odnosno koliko je dugo pacijent imao glikemije u okviru zadanih vrijednosti. Trenutno se smatra poželjnim imati raspon TIR-a od 3,9 mmol/l do 10 mmol. Dobro reguliranim dijabetesom smatra se vrijeme provedeno u TIR-u više od 70%, što je u korelaciji s HbA1C  oko 7,5%. Drugim riječima, poželjno je svaki dan provesti 70% vremena s GUK-om između 3,9 i 10.

S obzirom da je korištenje CGM-a omogućilo prikupljanje velikog broja podataka od pacijenata i osoba koje nemaju dijabetes, a tehnologija omogućava bolju kontrolu glikemija (pumpe, open loop sustavi, pametni penovi, itd.), pojavila se potreba za redefiniranjem poželjne glikemije kod osoba koje žive s dijabetesom.

TITR ili TTR (time in tight range), odnosno vrijeme u uskom rasponu pokazuje vrijeme koje osoba provede s normalnom glikemijom, odnosno u rasponu od 3,9 do 7,8 mmol/l. Što je veća količina vremena provedenog iznad i ispod TITR-a, to je jasnije da osoba ima nestabilnije šećere u krvi.

Prof. dr. Tomas Danne iz Njemačke ukazao je na klinički značaj glikemija u TITR-u. Djeci kod koje još nije došlo do potpunog razvoja bolesti, nego su još u prvoj fazi, usporava se odumiranje beta-stanica i duže se održava lučenje djetetova inzulina. Postoji li barem malo lučenja inzulina iz gušterače, omogućit će puno lakšu i bolju kontrolu GUK-a. Švedske studije su pokazale korelaciju između ranijeg početka bolesti i smanjivanja dužine života i razvoja teških komplikacija bolesti. Što je kasniji početak bolesti, to je životni vijek duži. Djevojčice koje dobiju dijabetes prije 10. godine života, imaju kraći životni vijek za 17, a dječaci za 14 godina.

Podaci pokazuju i da HbA1C veći od 7% (TIR oko 70%), utječe na dvaput veći rizik od kardiovaskularnih bolesti koje su prvi uzrok smrtnosti kod osoba koje žive s dijabetesom. Velika nestabilnost GUK-a, odnosno stanje u kojem GUK neprestano ili raste ili pada, također ima veliki utjecaj na razvoj komplikacija. Trebalo bi postići stabilnu, ravnu liniua u okviru poželjnih glikemija.

Švedska je vodeća zemlja u liječenju i kontroli dijabetesa, a dr. Peter Adolfsson iz Švedske predstavio je kako stoje s T1D i održavanjem glikemija u uskom rasponu od 3,9 do 7,8 mmol. Njihovi su rezultati zaista fantastični. Kada je u pitanju ukupna populacija T1 dijabetičara, uspjeli su značajno smanjiti HbA1C.

Kako su uspjeli smanjiti HbA1C sa 7,8% u 2013. godini na 6,8% u 2021. godini?

Prije svega dobrim startom u prvim godinama nakon otkrivanja T1D. Smatraju da to na dugi rok pospješuje bolju kontrolu dijabetesa. Zatim, intenzivnom upotrebom naprednih tehnologija. Podaci iz 2020. godine pokazuju da 97,5% djece koristi CGM, a 50% koristi pumpe. Godine 2019. počeli su koristiti hibridne closed loop sustave, a od 2020. i napredne hibridne sustave. Smanjivanjem ciljanih glikemija u regulaciji dijabetesa (do 7,8), utječe se na odnos prema dijabetesu i potiče veća odgovornost za očuvanje vlastitog zdravlja. Mijenjaju se i društvene okolnosti, podrškom u školi i na poslu, timskim radom i stalnim edukacijama, otvorenim dijalogom  između timova liječnika i medicinskog osoblja u različitim centrima za liječenje. Sve to u stalnoj suradnji s osobama koje žive s dijabetesom – ništa o nama bez nas.

Tu se postavilo pitanje povećanja stresa kod dijabetičara sa strožom kontrolom glikemija. Jasan je odgovor švedskih istraživača – stres nakon razvijanja višestrukih komplikacija od dijabetesa daleko je veći.

Dodatna saznanja švedskog pristupa regulaciji T1D

Švedska pokazuje da je i kod djece s tip 1 dijabetesom koja imaju pristup modernim tehnologijama moguće na siguran način postići HbA1C od 6,5%. CGM je preporučen alat za monitoring glikemije kod svih T1D osoba. Uporaba pumpi je nešto adekvatniji način isporuke inzulina u svim starosnim grupama. Hibridne closed loop pumpe vrlo su značajan napredak u kontroli T1D i potreban je njihov što veći pristup. Korištenjem naprednih tehnologija u kontroli dijabetesa moguće je postići 50% TITR-a (3,9-7,8 mmol) i 70% TIR-a (3,9 do 10 mmol) čak i kod djece i novootkrivenih dijabetičara.

Nadamo se da će primjena suvremenih tehnoloških dostignuća u liječenju dijabetesa biti dostupna sve većem broju oboljelih i kod nas, kako bismo došli do veće kvalitete života, manje dijabetičkih komplikacija i manje troškova za zdravstveni sustav.


Još iz kategorije Edukacija: