Korona virus (COVID-19) uzrokuje infekciju respiratornog trakta, a klinička slika može varirati od blagih respiratornih simptoma (npr. curenje nosa) do teških simptoma, uključujući kašalj, vrućicu i otežano disanje. Simptomi mogu potrajati i do 14 dana nakon izlaganja COVID-19.
Kako je dijabetes kronična bolest, razumljiva su pitanja i zabrinutost oko infekcije COVID-19. Do sada objavljena literatura sugerira da osobe oboljele od šećerne bolesti, posebno stariji od 65 godina i oni koji imaju lošu regulaciju glikemije, imaju povećan rizik od nekih infekcija i često mogu imati lošije ishode. Također znamo da svaka akutna bolest može uzrokovati pogoršanje regulacije šećerne bolesti.
Korona virus može izazvati teže simptome i komplikacije kod ljudi koji imaju dijabetes, jednako kao i kod starijih ljudi, bolesnika s drugim kroničnim stanjima, kao što su karcinom, zatajenje srca ili kronična bolest pluća. Međutim, u 80% slučajeva infekcija COVID-a završila je blago, dok je 15-20% bolesnika trebalo hospitalizaciju, a velika većina (oko 98%) zaraženih ljudi je preživjela.
Neke infekcije sprečavamo cijepljenjem, a kako cjepivo za korona virus nije dostupno, jedino su moguće mjere prevencije infekcije.
Preporuke za smanjivanje mogućnosti izlaganja virusu i zaštiti zdravlja:
- Temeljito i redovito perite ruke sapunom i vodom.
- Kihanje i kašljanje u maramice koje je odmah potrebno odložiti u smeće i što prije moguće nakon toga oprati ruke.
- Izbjegavajte dodirivanja očiju, nosa ili usta.
- Redovito čistite najčešće korištene površine i uređaje koje dodirnete ili kojima rukujete.
- Pokušajte izbjeći kontakt s osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, poput kašlja.
- Pridržavajte se nacionalnih savjeta o putovanjima.
- Ako imate vrućicu, kašalj i otežano disanje, potražite liječničku skrb rano i podijelite prethodnu povijest putovanja sa svojim liječnikom.
- Ako imate zakazanu kontrolnu posjetu svom liječniku, prvo ih kontaktirajte kako biste provjerili druge mogućnosti (odgoda kontrolnog pregleda ako nije neophodno, kontrola e-mailom ili telefonska kontrola) jer posjetom bolnici možete povećati rizik da budete izloženi virusu.
- Ako mislite da ste bolesni, ostanite kod kuće.
- Izbjegavajte gužve i situacije u kojima je prisutna velika grupa ljudi u zatvorenom prostoru.
U bolesnika koji boluju od šećerne bolesti je važno da uvijek imaju dostupne lijekove, inzulin, iglice, lancete, trakice, rehidracijske otopine, šećer, glukagon i svu drugu opremu potrebnu za zbrinjavanje šećerne bolesti.
U slučaju karantene, potrebno je osigurati dovoljnu količinu lijekova i hrane te imati kontakt bliske osobe koja vam može pomoći u opskrbi. Idealno je da se svaki bolesnik podsjeti „pravila za dane bolesti“ (engl. Sick-day rules), a ukoliko postoje nesigurnosti da kontaktiraju svog liječnika. Bolesnici s dijabetesom moraju paziti na sebe, znajući da promjene u načinu života, stres i bolesti mogu utjecati na razinu glukoze na sve moguće načine. Važno je imati na umu razinu glukoze, nadzirati i prilagođavati terapiju prema potrebi kako bi glikemija ostala u normalnom rasponu. Idealno je unaprijed napraviti plan za slučaj bolesti.
Pravila za dane bolesti (engl. “Sick day rules”) :
- S (sugar): provjeravati glikemiju svakih 2 do 3 sata ili češće i korigirati hiperglikemiju
- I (insulin): uvijek nastaviti primjenjivati inzulin unatoč bolesti kako bi se izbjegla dijabetička ketoacidoza, vjerojatno će biti potrebne veće doze inzulina, nego uobičajeno
- C (carbs): osigurati unos ugljikohidrata i piti dosta tekućine (od 30 do 100 ml/sat). Ako je glikemija visoka piti tekućinu bez ugljikohidrata, a ako je glikemija niska piti tekućinu s ugljikohidratima
- K (ketones): provjeravati ketone u krvi ili urinu svaka 4 sata. Uzeti brzodjelujući inzulin ukoliko su ketoni prisutni. Piti puno vode kako bi se ketoni izlučili iz organizma.
Osobe na inzulinskoj pumpi moraju misliti na potrošni materijal koji uključuje i baterije! Osim toga, jako je važno imati dugodjelujući inzulin u zalihi (Levemir, Tresiba, Lantus…) za slučaj kvara inzuliske pumpe. Njega nije lako nabaviti preko recepta ako ste na pumpi, ali pokušajte objasniti situaciju izabranom liječniku ili zamoliti prijatelja dok još nije kriza. (op. ur.)
Dr. Kraljević radi u Zavodu za endokrinologiju KBC Zagreb kao specijalist internist, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije. Ujedno je i viši asistent na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njezino uže područje interesa su bolesti nadbubrežne žlijezde, hipofize, šećerna bolest tip 1 i upotreba inzulinskih pumpi u liječenju šećerne bolesti. Dio subspecijalističkog usavršavanja provela je na endokrinološkom odjelu Cleveland Clinic, Cleveland, Ohio, SAD.
