ATTD Diabetes, renomirana konferencija posvećena najnovijim dostignućima u području dijabetesa, održana je nedavno od 6. do 9. ožujka u predivnoj Firenzi. Ovogodišnje izdanje ATTD-a bilo je ne samo izuzetno uspješno nego i inspirativno. Uputili su nas u najnovija istraživanja, tehnologiju i prakse u liječenju dijabetesa.
Konferencija nas je kroz četiri intenzivna dana obogatila znanjem, uvidom u inovacije, a nije nedostajalo ni stručnih rasprava. Svaki je dan bio ispunjen mnogobrojnim predavanjima stručnjaka iz različitih područja povezanih s dijabetesom. Podrobno su nas upućivali u najnovija istraživanja, terapijske pristupe i tehnološke inovacije. Svaki kutak konferencije otkrivao je raznolike štandove tvrtki koje su strastveno predstavljale svoje proizvode. Posjetitelji su imali priliku upoznati se s najnovijim modelima, s posebnim naglaskom na kontinuirano praćenje glukoze u krvi (CGMS) i inzulinske pumpe. Paralelno s predavanjima, održavane su i radionice, panel diskusije te demonstracije proizvoda, pružajući sudionicima praktično iskustvo i dublji uvid u primjenu najnovije tehnologije u svakodnevnoj praksi.
Ukratko bih htio reći da će CGM biti sve bolji, manji i precizniji. Neki će trajati duže od 14 dana, dok će drugi imati mogućnost predikcije nadolazećih šećera (ne samo trend strelicu, kao što primjerice već ima x drip aplikacija). Dakle, takvi sustavi već postoje, samo još nisu dostupni na hrvatskom tržištu. Iznenadila me količina CGM-a iz Azije koji pokušavaju ući na europsko tržište. Iako imaju puno toga, ipak ništa nije ni posebno ni revolucionarno u odnosu na ono što već imamo u Hrvatskoj.
Što se tiče inzulinskih pumpi, nove su sve manje, neke su bez cjevčica, neke ih imaju. Većina ih je kompatibilna s CGM-om, kao Dexcom i Libre. Na predavanjima se govorilo dosta o primjeni AID-a (automated insulin delivery), dakle o sustavima u kojima pumpa radi sve za nas (daje inzulin, prekida isporuku inzulina ovisno o šećerima, prilagođava bazal i ostalo pomoću zadanih algoritama). Istraživanja tvrde da osobe koje koriste AID imaju TIR oko 80%. S obzirom na vlastitu praksu, ne mogu se s tim složiti. Vidim da je TIR uglavnom ispod 70%. Neke osobe imaju viši TIR jedino ako jedu minimalno ugljikohidrata ili ih uopće ne jedu (jer pumpa daje inzulin nakon obroka).
Istaknuo bih jednu inzulinsku pumpu s kojom sam se prvi puta susreo uživo. Riječ je o modelu inzulinske pumpe koja daje inzulin i glukagon a napravljena je kao full closed loop. Uz dva katetera (inzulinski i glukagonski) ima još i dva senzora, jedan mjeri glukozu, drugi mjeri ketone. Pitao sam kako osobe reagiraju na takvu pumpu s obzirom da imaju dva seta i dva senzora te ih nose non-stop. Odgovorili su mi da su korisnici sasvim zadovoljni, no nisu me baš uvjerili, i dalje sam skeptičan. Trenutno je pumpa u procesu istraživanja te bi trebala uskoro biti dostupna.
Jako me razveselilo što je na više predavanja preporučeno da se inzulin daje prije obroka i to čak 10-20 minuta ranije. Iako je to opća preporuka (ne gleda se mjesto uboda, ono što je nekome bilo malo, drugome je previše; za krišku kruha nekome trebaju 2 jedinice inzulina, drugome će trebati 1, trećemu 4, ovisno o UIO-u), svejedno je napredak s obzirom na praksu većine ljudi koji si daju inzulin nakon obroka pa i preporuke mnogih dijabetologa oko istoga.
Posebno bih istaknuo predavanja vezana za transplantaciju matičnih stanica. Ugodno su me iznenadili svojim postignućima i detaljima o samoj provedbi transplantacije. Iako ova procedura postoji već dvadesetak godina i osobe koje su je primile postale su sposobne proizvoditi inzulin, još uvijek postoje velike poteškoće. Najveći problemi su nedostatak donora, uspjeh same transplantacije te potreba za dodatnim zahvatima kroz godine, kao i potreba za doživotnom imunosupresivnom terapijom. Ključ uspjeha ovog procesa leži u proizvodnji matičnih stanica in vitro koje neće poticati imunološki odgovor organizma, te neće biti potrebna imunosupresivna terapija.
Kao zaključak, mogu reći da će buduće inzulinske pumpe biti sofisticiranije, obavljat će većinu funkcija za korisnike koristeći AID sustav i vodit će do zalječenja dijabetesa tip 1 (s visokim TIR-om od 90-100%). Transplantacija matičnih stanica također puno obećava, te ona može dovesti do izlječenja dijabetesa tip 1. Iako mislim da će veću revoluciju izazvati brži brzodjelujući inzulin koji će omogućivati i primjenu nakon obroka (pogotovo AID pumpama). Do tada će nam uvelike pomoći sve precizniji i diskretniji CGM sustavi. Moramo paziti na sebe, računati unos ugljikohidrata, davati si inzulin penom ili pumpom, paziti na vrijeme davanja i ostalo te smanjiti mogućnost nastajanja komplikacija dok ne dođu u širu primjenu nove pumpe, brži/bolji inzulini ili čak transplantacija matičnih stanica.
Tekst je preuzet sa stranice https://www.facebook.com/100063713104181/posts/900990222034740/
Autor:
Ivan Andrašević, dr. med.
Predsjednik Udruge za dijabetes klub tip 1
Osoba s dijabetesom tip 1
Doktor sa dijabetesom tipa 1 i sa celijakijom
