Emotivna strana dijabetesa: 1 od 3 osobe nemaju podršku koja im treba

Nedavno predstavljeni rezultati na 80. virtualnom znanstvenom zasjedanju Američkog udruženja za dijabetes (ADA) dobiveni u istraživanju ˝Psychological Impact and Need for Psychological Care and Support: What Do People with Diabetes and Caregivers Say? Results of a Scientific Survey of 9,869 People with Diabetes and Caregivers in Denmark˝ te su pružili zanimljive rezultate o psihološkim potrebama oboljelih od šećerne bolesti.

Istraživanje je provedeno na uzorku od čak 9 869 (!) osoba, od kojih je 8 918 oboljelih od šećerne bolesti i 761 osoba koja brine o oboljelom. Od sudionika sa šećernom bolešću, 71 % je imalo tip 2, a 26 % imalo je tip 1.

Rezultati pokazuju sljedeće:

• Iako je većina sudionika odgovorila da uglavnom imaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, otprilike 20 % osoba sa šećernom bolešću reklo je da su doživjeli psihološki negativan utjecaj zbog dijabetesa „većinu vremena ili stalno“.
• Otprilike 19 % ljudi sa šećernom bolešću tvrdi da im šećerna bolest svakodnevno oduzima previše mentalne i fizičke energije.
• 18 % osoba sa šećernom bolešću iskazuje potrebu za upućivanjem psihologu, no to im nije ponuđeno.
• 36 % osoba sa šećernom bolešću i 21 % osoba koje brinu za oboljele izvijestilo je o izostanku potrebne psihološke podrške u suočavanju s emocionalnim aspektima življenja sa šećernom bolešću.
• 19 % sudionika prepoznaje potrebu za velikim promjenama unutar sustava kako bi se omogućilo postojanje (psihološke) podrške za suočavanje s mentalnim aspektom življenja sa šećernom bolešću.
• Žene su činile 51 % ukupnog broja ispitanika i dvostruko češće od muškaraca iskazuju potrebu za psihološkom podrškom od mušaraca (24 % naspram 12 %).

Ovi podaci ukazuju na značajnu potrebu za osiguravanjem veće dostupnosti psihološke i druge nezdravstvene skrbi o šećernoj bolesti. Glavni istraživač na projektu, Soren Skovlund, inače dugogodišnji zaposlenik R&D odjela Novo Nordiska navodi kako ovi rezultati naglašavaju da napori za podršku ranjivoj populaciji trebaju biti višestruki i uključivati skrb psihologa. „Integracija psihosocijalnih aspekata života s dijabetesom preduvjet je za poboljšanje dugoročnih zdravstvenih i poboljšanje kvalitete života za mnoge ljude s dijabetesom i njihove obitelji.“

Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Za potrebe usporedbe, korišteni su podaci istraživanja Ajduković, Pibernik-Okanovic, Šekerije i Hermannsa (2012), koje je provedeno tako što su poslani upitnici na adrese 4 196 osoba sa šećernom bolešću tip 2 u RH. Njih 1 442 je vratilo upitnike, a 583 osobe su u upitniku navele postojanje depresivnih simptoma i želju za psihološkom podrškom, što je ukupno 40 % uzorka vraćenih upitnika. Iz ovog je jasno vidljiva potreba za dodatnom uslugom u kontekstu zbrinjavanja šećerne bolesti koja djeluje na faktore raspoloženja i ponašanja samozbrinjavanja, a samim time i na metaboličku regulaciju.

Navedeno istraživanje i odabir teme jasno apostrofiraju važnost psihološke podrške u cjelokupnom zbrinjavanju šećerne bolesti i stavljaju naglasak na mogućnosti ostvarivanja psihološke podrške za osobe koje se suočavaju s tegobama vezanima uz šećernu bolest, a nemaju psihijatrijskih dijagnoza. Psihološka bi podrška trebala biti dio nužne skrbi za oboljele od šećerne bolesti uz, naravno, bolju dostupnost i izbor pomagala i tehnologija, bolju individualiziranu skrb i edukaciju pacijenata usmjerenu na osnaživanje i samozbrinjavanje.

Prevela i prilagodila: Ivona Poljak

Literatura:
Ajduković D, Pibernik-Okanović M, Sekerija M, Hermanns N. The reach of depression screening preceding treatment: are there patterns of patients’ self-selection?. Int J Endocrinol. 2012;2012:148145. doi:10.1155/2012/148145

Skovlund, S. Psychological Impact and Need for Psychological Care and Support: What Do People with Diabetes and Caregivers Say? Results of a Scientific Survey of 9,869 People with Diabetes and Caregivers in Denmark. Oral pesentation;  ADA, 2020.

Još iz kategorije Izdvojeno: