Funkcija inteligentnog savjetovanja na osnovi praćenja uzoraka (patterna) kretanja glukoze

U prosjeku, osobe s tip 1 dijabetesom provjeravaju situaciju sa šećerom 18 puta dnevno. Podaci koje pogledaju, poredani po redu važnosti, su: trenutna glukoza, trend kretanja grafa, podaci o aktivnom inzulinu i aktivnim ugljikohidratima. Ove nam brojke olakšavaju donošenje trenutnih odluka o hrani, inzulinu ili sportu. Nije da su ova saznanja „biti il’ ne biti“, mogu se odluke donijeti i na temelju pikanja iz prsta četiri puta dnevno, al’ ovako su te odluke ipak pametnije.

Podaci, podaci, podaci

Čemu služi dnevnik samokontrole? Prosječnom dvadesetogodišnjaku baš ničemu. Koliko se sjećam, tada sam mislila da je pisanje dnevnika kemijskom preveliko gubljenje vremena u mom prezanimljivom životu. Ali, što doktor može reći dvadesetogodišnjacima, oni ionako već znaju sve.

Čak i štrebersko bilježenje GUK-a četiri puta dnevno nakon nekog vremena generira hrpu ispunjenih dnevnika samokontrole od kojih je vrlo malo koristi. Količina podataka dobivenih mjerenjem senzorom svakih 5 minuta – je još daleko veća, zato ih je važno dobro iskoristiti.

Analiza podataka

Čemu bi dnevnik samokontrole teoretski mogao služiti? Prva informacija koju će nam ta gomila podataka dati je TIR (Time In Range), i to bez imalo muke. Aplikacija jednostavno sama računa TIR cijelo vrijeme i može nam ga pokazati u bilo kojem trenutku. TIR je vrijeme provedeno unutar raspona od 3,9 – 10 mmol/L, a vaš dijabetolog, kao i vi sami, možete biti zadovoljni TIR-om većim od 70%¹.

Priprema za posjet liječniku

Budući da je kompletan dnevnik samokontrole na Internetu, lako ga je podijeliti s liječnikom. Svakoj osobi s dijabetesom se s vremena na vrijeme samokontorola promijeni, možda promjena težine, ukažu se novi obrasci na grafu (patterns), promijeni se godišnje doba i slično. Uvijek ima prostora za poboljšanje.

Sustav za naprednu analizu kontrole dijabetesa

Napredna platforma za praćenje glikemije mora biti iznimno pregledna i jednostavna. Poželjna je mogućnost automatskog analiziranja obrasca kretanja šećera (engl. patterns) i upozoravanja na nedostatke.  Naravno, isti posao može odraditi i osoba s dijabetesom i/ili njegov liječnik ukoliko imaju znanja, volje i vremena.

Zahvaljujući takvoj platformi smještenoj na Internetu, ponekad osoba s dijabetesom ni ne mora fizički otići liječniku. Štoviše, možda i liječnik radi od doma i može kompletno kretanje šećera s inzulinskom terapijom analizirati kada mu odgovara. Potom je dovoljno nazvati pacijenta ili mu poslati e-mail. U vrijeme sveopće histerije oko pandemije, ovo je stvarno korisna opcija koja štedi vrijeme i smanjuje šanse hvatanja virusa po bolnicama.

Kakvi sve izvještaji mogu biti

Uočavanje trendova i uzoraka kretanja šećera uz pomoć vizualno dojmljivih i preglednih grafova. Nakon što vidimo gdje griješimo – lakše je unaprijediti samokontrolu dijabetesa i poboljšati TIR (Time In Range).

Recimo da smo jedan period iznimno zadovoljni regulacijom dijabetesa, a drugi nismo. Što je pošlo krivo? Kako je točno izgledala bolja regulacija, a kako lošija? Laka vizualna usporedba i evaluacija dva različita perioda je odlična stvar

Koliko inzulina je potrebno za ručak?! Ako na jednom mjestu želimo vidjeti koliko inzulina uzimamo za obroke i kako se potom kreću šećeri – treba nam poseban izvještaj. Deblji ljudi su skloni uzeti premalo inzulina pa poslije imati previsoke šećere, a oni koji se pretjerano boje hiperglikemija i komplikacija – znaju često uzeti previše inzulina pa pasti u hipo. Takve i brojne slične analize je moguće napraviti na način da se obroci automatski sortiraju prema vremenu konzumacije kao: doručak, ručak i večera. Potom je lako prikazati koliko smo uspješni nakon svakog pojedinog obroka.

Zaključak

Nekad su se dnevnici samokontrole vodili po kojekakvim bilježnicama, često su u zadnji tren popunjavali u liječničkim čekaonicama. Inteligentniji liječnici su to vrlo dobro znali i koristi je bilo malo. Danas imamo neusporedivo veće količine podataka na raspolaganju o dijabetesu, ali postavlja se pitanje – što sa svim tim podacima?! I Internet je prepun podataka, ali je veliko pitanje koriste li se i kako.

Stoga su automatizirano prikupljanje podataka, njihova inteligentna analiza i dobar vizualni prikaz ključni za daljnje uspjehe u regulaciji dijabetesa.

[¹]  Battelino  T,  et al. Diabetes Care 2019;42(8): 1593-1603