Svake godine HZZO, s više ili manje zakašnjenja, raspisuje godišnju javnu nabavu inzulinskih pumpi ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Redovno je tender bio raspisivan pred kraj godine, no sada smo već na kraju siječnja, a od natječaja ništa.
Od upita usmjerenih HZZO-u, koji je podsjetimo „javna institucija“, uglavnom nema koristi, ali „pro forma“ upit je ipak poslan. Nakon prve požurnice odgovorili su: „Još nemamo informaciju o natječaju niti nabavi inzulinskih pumpi“ i da će se javiti. Nadam se da niste očekivali više informacija. 🙂
Raspisivanje tendera
Prema neslužbenim, ali vrlo upućenim izvorima, pojavila se ideja da se HZZO tender prebaci na KBC Zagreb (Rebro). S jedne strane je to šteta za HZZO jer svake godine dobiju pozitivnog publiciteta koji bi im nakon afere inzulini i svega ostalog stvarno dobro došao. S obzirom na to da bi zadužene osobe za ovo na Rebru vjerojatno bile dr. Krnić i dr. Kraljević, jer se one stvarno bave inzulinskim pumpama, osobno mi se ova ideja čini izvrsnom! Također, iako je i Rebro ogroman sustav, za očekivati je da će ovi tenderi upravo zahvaljujući odličnim i zainteresiranim liječnicima biti odrađivani s voljom i najranije moguće. 🙂
Što će se kupovat’?
Ako pažljivo pročitate prošli članak o vlastitom prošlogodišnjem tenderu koji je Rebro organiziralo za inzulinske pumpe KBC Rebro je raspisao novi natječaj za inzulinske pumpe primijetit ćete nešto zanimljivo. Specifikacija za sveukupno 35 pumpi u sebi je sadržavala njih 10 koje su prilagođene za noviju 640G inzulinsku pumpu! (Moj osvrt na 640G pumpu je ovdje.) S jedne strane nije neka sreća namještati specifikacije za jednog proizvođača/model, no budući da je od šačice pumpi u RH koje bi se mogle pojaviti – 640G najbolja, sve zajedno mi se čini kao odlična vijest!
Znam, prvo što ćete zaključiti je da će onda ionako premala ukupna količina kupljenih pumpi za rezerviranih 1,5 milijuna kuna biti još manja jer je 640G skuplja. Slažem se da je to tema za odvojenu debatu: Je li bolje kupovati stari Veo pa više pumpi ili manje novih 640G? Anketa je u nastavku. No, ne smijemo zaboraviti da je prije nekoliko mjeseci HZZO na listu stavio Libre CGM i Enlite rtCGM (hvala HZZO) i očekivati da odmah potom još povise i budžet za inzulinske pumpe bi bilo malo previše.
Zašto inzulinske pumpe, kao i potrošni materijal, ne idu na listu pomagala?
Po mome mišljenju dva su bitna razloga njihova visoka cijena i činjenica da stavljanjem pumpi na listu HZZO gubi kontrolu nad troškovima kakvu donekle ima putem tendera. Kad pumpa dođe na HZZO listu, u tom trenutku dijabetolozi mogu početi pisati doznake za pumpe bez posebnih ograničenja.
No, to i nije posve točno. Prije svega, broj dijabetologa koji se gnjave i žele gnjaviti složenom terapijom inzulinskom pumpom – relativno je malen. Manje od petnaestak dijabetologa i pedijatara u cijeloj RH. Zašto tako malo? Između ostalog, neki ne vjeruju da je to tako odlična terapija, jednog takvog osobno poznajem, vrhunski je stručnjak i svoje tvrdnje zna argumentirati. Drugi dijabetolozi pak vrlo dobro znaju da je to komplicirana terapija koja zahtijeva puno više znanja, edukacije i posvećenosti pacijentu pa im se jednostavno ne da. Što je isto u redu, bolje nešto nemoj raditi, nego da radiš loše.
Naučimo nešto iz fenomena Libre
Kako bi donekle ograničio prepisivanje Librea koji je na listi pomagala, HZZO je ograničio centre u kojima je moguće dobiti preporuku, dodao još neke nikad viđene indikacije i slično. S obzirom na činjenicu da ni Libre nije jeftin, po mome je mišljenju to solidan kompromis između pokušaja kontrole troškova od strane sustava i prava pacijenata na modernu tehnologiju. Neka se i pacijenti malo potrude, ako žele nešto moderno i dobro.
Poanta je da HZZO i kod inzulinskih pumpi može definirati slične birokratske zapreke, definirati bolničke centre, dodatne indikacije, liječnike pa čak i preduvjete koje ovi moraju zadovoljiti kako bi imali pravo pisanja preporuka za inzulinske pumpe. Naravno, potom moraju imati kapaciteta i za praćenje tih pacijenata. Pozitivne strane stavljanja pumpi na listu bi bile olakšan dolazak konkurencije u Hrvatsku, a time i niže cijene za pumpe te potrošni materijal koji je trenutno solidno skuplji nego u npr. susjednoj Sloveniji.
Zaključak
Iako opet dolazi do kašnjenja u nabavi i isporuci inzulinskih pumpi, ovo bi generalno mogla biti lijepa vijest. Samo da se ove informacije što prije službeno potvrde i da provedba bude što prije profesionalno odrađena. Sretno nam bilo.
Urednik portala naInzulinu.com.
Dugogodišnji volonter društva Veliki za Male sa šećernom bolešću. Bivši predsjednik Zagrebačkog dijabetičkog društva.
Bivši član izvršnog odbora Hrvatskog Saveza Dijabetičkih Udruga, te HZZO povjerenstva za Opća i medicinsko-tehnička pomagala
