Izmijenjene i dopunjene indikacije za Libre preko HZZO-a!

Najvažnije je da nema mjesta panici, barem ne za pacijente. Riječ je o određenoj vrsti pooštrenja, ali očekivanog i donekle logičnog. Štoviše, kada je riječ o tako skupoj tehnologiji, logično je da osiguravatelj, iz čijeg budžeta novac ide, želi da se taj novac što bolje potroši. Želi da se prate „ishodi liječenja“ i da se skupa oprema oduzme onima kojima se pokaže beskorisnom.

U Narodnim novinama broj 40/2019 izašle su izmjene indikacije 306, koje govore o tome tko i pod kojim uvjetima ima pravo na Libre. Inače bih odmah stavio cijelu indikaciju, ali je zaista dugačka i vrlo nepregledna pa ću krenuti s isječcima, tj. samo s promjenama. Za one koji žele cjelovitu i fantastično nepreglednu inačicu, evo direktnog linka na Narodne novine.

Promjena 1.

Pojašnjenje:
S obzirom na to da su indikacije za Libre bitno jednostavnije za djecu, nego za odrasle, bilo je za očekivati da će se uvesti određena reevaluacija nakon što dijete navrši 18 godina. S obzirom na to da je prvotni plan bio djeci nakon što navrše 18 godina potpuno oduzeti Libre, kao što im se oduzima neophodan broj trakica za krv, mislim da je teško biti nezadovoljan. Ne bih se reevaluacije bojao, ali treba ju shvatiti ozbiljno.

Promjena 2.

Pojašnjenje:
Na internetu se pod još nerazjašnjenim okolnostima pojavila baza podataka korisnika Librea koju bi naši dijabetolozi trebali popunjavati. Svi smo mi unutra ili bismo trebali biti. Dijabetolozi koji imaju pravo pisanja preporuke za Libre tamo moraju voditi evidenciju o nama u spomenutim intervalima − 2 tjedna, mjesec dana, 3, 6 i 12 mjeseci. Nakon što prva godina istekne, tada je nove podatke dovoljno unositi svakih 12 mjeseci. Moja procjena je da se malo pretjeralo s intenzitetom unosa podataka, ali važno je napomenuti da se samo prvi put unosi gomila podataka, a poslije samo osnovni.

Ipak, činjenica je da iz svega ovog vrišti nečiji pokušaj da se konačno u Hrvatskoj počnu pratiti „ishodi liječenja“ i da se na temelju njih donose informirane odluke temeljem kojih će se neke indikacije širiti ili sužavati. Iza ovoga skoro sigurno stoji Nacionalno povjerenstvo za dijabetes, čiji službeni sastav do dana današnjeg nismo uspjeli iščupati. Žalbe su poslane svim mogućim Povjerenicima za informiranje, ali ta ekipa je potpuno beskorisna. Sjeverna Koreja nam polako postaje nedostižna po transparentnosti državnih institucija i povjerenstava.

Ako mogu nešto pozitivno dodati: ovdje se malo nespretno spominju i dijabetolozi koji nemaju pravo pisati preporuke za Libre. Da parafraziram: oni će lakše napisati preporuku jer će i oni imati direktan pristup „mrežnoj domeni za praćenje ishoda liječenja“ 🙂 , no njhovu će preporuku i dalje trebati potvrditi neki „bolnički specijalist“. To bi sada moglo biti elegantnije riješeno.

Promjena 3.

Pojašnjenje:
Ovdje se ponovno može iščitati težnja da se konačno počnu pratiti „ishodi liječenja“, a znamo da je svaki početak težak. S jedne strane, logično bi bilo da se jasno definiraju „očekivani ishodi“, a s druge strane jasno je da različite osobe imaju različite mogućnosti i mentalne kapacitete baviti se svojim dijabetesom. Stoga nije moguće univerzalno definirati „očekivani ishod“, već ga je dobro prepustiti dijabetolozima, barem onim educiranima i odgovornima.

Zaključak
Ključna poruka ovog teksta je da (još) nema mjesta panici. Libre je, kako stoje stvari, prvo pomagalo s kojim će ozbiljnije krenuti pokušaj centraliziranog praćenja ishoda liječenja − negdje moraju početi. Nećemo si lagati,  riječ je o vrlo potrebnom, ali i skupom uređaju koji se preporučuje vjerojatno češće nego što bi HZZO želio. Mislim da će se nešto slično uskoro dogoditi i s inzulinskim pumpama, ali i samim inzulinima (sjetite se pokušaja nelegalnog i nestručnog referenciranja − HZZO svjesno prekršio novi zakon o lijekovima − Poslovni.hr).

Dakle, bilo je za očekivati da će osiguravatelj u suradnji s Nacionalnim Povjerenstvom u nekom trenutku poželjeti kontrolirati troši li se novac uzalud ili se postižu određeni rezultati.

Ono što je sigurno je da se brojnim dijabetolozima koji pišu preporuke ova nova obaveza ne sviđa. Naime, oni već sada u svoje BIS-ove (različite Bolničke informacijske sustave) upisuju dio ili sve ove podatke. Ovime će imati novu obvezu, tj. morat će unositi iste ili slične podatke na neki server na internetu. Jako je važno da se liječnike specijaliste previše ne zatrpa „papirologijom“ jer ih je ionako premalo, a pacijenata previše.

Sretno nam bilo!

Dopuna: Ove izmjene su u međuvremenu objavljene u obliku famoznog “naputka” i na stranicama HZZO-a. Njihov naputak za izabrane liječnike su si još mrvicu postrožili o čemu im šaljemo upit. Evo ga ovdje.