Intervju: Gordan Lauc – glikani – dijabetes – pandemija

Posljednjih su godina u nekim medijima previše prostora prelako dobivali sumnjivi znanstvenici, u najmanju ruku upitnog akademskog dosega. S obzirom da živimo u kriznim godinama mnogi su građani odgovor tražili upravo u medijima i znanosti – rezultat je kastrofalan. Opći je dojam, a i neke studije to pokazuju, da je povjerenje u medije i znanost na najnižim razinama ikada.

Stoga smo na stranice ovog portala doveli jednog od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika s iznimnim ugledom u svjetskoj znanstvenoj zajednici, Slavonca, prof. dr. sc. Gordana Lauca.

Zamislite da u sklopu svojih standardnih dijabetičkih pretraga očiju, srca, krvi i urina napravite i nekakav bezbolan „glikanski pregled“. Sljedećeg dana mejlom dobijete izvještaj u kojem primjerice piše da ste od svih tipičnih dijabetičkih komplikacija poput sljepila, otkazivanja bubrega i amputacije; baš Vi u najvećem riziku da vam otkažu bubrezi.

Zbog rezultata ovog naprednog testa uvijek ćete imati prioritet u svim pretragama vezanim uz bubrege kao i pristup najnaprednijim lijekovima za prevenciju ove teške komplikacije. Bit će Vam preporučena i prehrana koja će dodatno smanjiti mogućnost da vam bubrezi otkažu.

To je sve moguće zahvaljujući testiranju glikana za koje je naš gost, najveći svjetski autoritet.

Naravno, nećemo zaobići ni „slona u staklani“, tj. zaboraviti činjenicu da je upravo Gordan Lauc jedan od najpoznatijih i najgorljivijih borca protiv kriminala vezanog uz koronavirus.

Intervju:

1) Baš smo mi, ovisni o inzulinu, ustvari iznimno ovisni o znanosti koja ga proizvodi. Usprkos tome dio osoba s dijabetesom problematizira ideju kako je svaka „znanost“ dobra znanost.

Preformulirano: budući da bezrezervno vjerujemo znanosti koja stoji iza inzulina jer bismo bez njega umrli; trebamo li zbog toga vjerovati svemu što dođe pred nas ako mu je nadjenut „znanstveni predznak“?

Nažalost, veliki je problem u suvremenoj medicini kako znati kome zapravo možemo vjerovati. Čak ni inzulin nije pošteđen tog problema, jer se nakon isteka originalnog patenta za Humulin pojavljuju brojne nove zaštićene varijante inzulina. Koliko je neki od njih doista bolji, a koliko je u pitanju samo marketing, jako je teško znati. Niti jedan liječnik, pa čak niti znanstvenici, ne mogu osobno pratiti sva istraživanja koja se provode i zato u medicini postoji sustav preporuka i smjernica temeljem kojih se provodi liječenje. U pandemiji covida vidjeli smo koliko je snažan i utjecajan marketing u medicini i kako su te smjernice zapravo podložne manipulacijama.

2) Brojni su nas svjetski znanstvenici putem svih medija uvjeravali da cjepivo štiti 95% od zaraze covidom te da štiti 100% od komplikacija ako se ipak zarazimo. Kod nas se čak svojedobno tvrdilo da štiti 100% i od umiranja. Kakvo je stanje danas?

Danas je pritisak pandemijskog marketinga popustio i istina polako izlazi na vidjelo. U brojnim su zemljama počele istrage o načinu na koji su se donosile odluke tijekom pandemije i kako se moglo dogoditi da ih toliko bude pogrešnih, a da istodobno sve pogreške budu u smjeru koji je pogodovao industriji pandemije. Nažalost, velik je broj stručnjaka i znanstvenika investirao svoj ugled u prenošenje promidžbenih poruka koje su im pod „znanost“ podmetnuli lobisti industrije pandemije. Njima je sada jako teško priznati pogrešku, tako da ćemo još dugo svjedočiti kako pojedinci brane i opravdavaju pogreške koje su napravljene.

3) Čitajući najpoznatije hrvatske portale, posebice komentare, nemoguće se oteti dojmu da su vakseri i antivakseri dva potpuno različita svijeta. Oni pravi vakseri samo čekaju da antivakseri umru od korone, dok antivakseri čekaju da vakseri umru od cjepiva. No, nekako se čini da su radikali s obje strane „ostali kratkih rukava“, smatrate li se vi radikalnim (anti)vakserom? I ima li razlika u smrtnosti vaksera i antivaksera?

Iako je pandemijski marketing pokušavao stvoriti suprotan dojam u medijima, ja se zapravo godinama vrlo jasno deklariram kao provakser. Moja su djeca cijepljena svim preporučenim cjepivima, uključujući i onim protiv HPV-a. Gotovo se svake godine svi cijepimo i protiv gripe. Ja sam se osobno cijepio i protiv covida, a i dalje mislim da je to cjepivo bilo vrlo korisno u zaštiti starijih i rizičnih od teškog oblika covida. No za prisiljavanje zdrave djece i mladih, te onih koji su prethodno preboljeli covid nikada nije bilo medicinskog opravdanja. Tu se radilo isključivo o lobiranju velikih proizvođača cjepiva koji su željeli maksimalizirati svoj prihod. Ono što je posebice strašno, jest što su radi toga čak lobirali protiv konkurentnih proizvoda i širili opći strah od cjepiva, a svoj su proizvod nametali prisiljavajući ljude da imaju covid-potvrde.

Što se tiče razlika u smrtnosti između cijepljenih i necijepljenih tu je još potrebno provesti detaljna istraživanja. Nema nikakve dvojbe da je tijekom 2021. godine cjepivo značajno smanjilo smrtnost od covida, no ne smijemo ignorirati potencijalne rizike ozbiljnih nuspojava, posebice u kategoriji mladih muškaraca. Također ne smijemo ignorirati činjenice da boosteri vrlo kratko imaju pozitivan učinak i da su neke studije pokazale da se rizik od zaraze čak povećava s dodatnim dozama.

Dodajmo gornjem odgovoru činjenicu da zbog svojih stavova prof. Lauc nije popularan ni kod pravih vaksera, niti kod pravih antivaksera. No, usprkos tome, na Facebooku u trenutku pisanja ovog teksta ima skoro 47.000 pratitelja:

4) Dijabetes i cijepljenje – duboke podjele. Zna se da su osobe s dijabetesom ustvari osobe s već kompromitiranim imunitetom. Dio osoba s dijabetesom smatra da baš zbog toga svoj imuno-sustav nipošto ne smiju dodatno kompromitirati cijepljenjem. Drugi dio pak misli da se baš zato što već imamo kompromitirani imuno-sustav – moramo cijepiti.

Možete li nam reći svoje mišljenje? S obzirom na to da su dijabetes tip 1 i tip 2 različite bolesti, možda i tu postoje neke „fine“ razlike?

Dijabetes nije jedna bolest, te je čak i podjela na tip 1 i tip 2 zapravo nedovoljno precizna, stoga ne postoji univerzalni odgovor. Međutim, znamo da je pretilost bila najveći faktor rizika za teški oblik covida i za sve pretile osobe bi bilo mudro da su se cijepile. Danas to više nije aktualno pitanje jer su do sada gotovo svi bili u kontaktu s virusom pa cijepljenje protiv covida više nikome nije potrebno.

Sva su istraživanja vrlo jasno pokazala da je zaštita stečena prebolijevanjem znatno dugotrajnija i bolja od zaštite stečene samo cijepljenjem. Za sve, uključivo i rizične, danas je najbolje da normalno nastave svoj život ne razmišljajući o bilo kojem specifičnom virusu. Protiv virusa se najbolje boriti zdravim načinom života koji podiže imunitet i spremnost organizma da se obrani od infekcije.

5) Podijelite s nama najnovije informacije i mišljenje zašto je testiranje glikana u ogromnom interesu svih osoba s dijabetesom kao i onih koji bi dijabetes mogli dobiti?

Glikani još uvijek nisu odobreni kao dijagnostika i nije moguće napraviti analizu glikana kao dijagnostičku pretragu. S druge strane, mi radimo velike studije u Hrvatskoj i nekoliko je tisuća ljudi uključeno u projekte kroz koje će dobiti informacije o svojim glikanima. Na tržištu je jedino GlycanAge test biološke dobi, koji nije dijagnostički test već daje samo informaciju o općem zdravstvenom stanju. Taj je test jako dobar jer nam omogućuje da objektivno utvrdimo kako neke životne navike, ili promjene tih navika (primjerice prehrana, vježbanje, lijekovi i slično) utječu upravo na nas. Nažalost, gotovo sva istraživanja lijekova ili prehrane provode se u velikim studijama i daju rezultat za nekog imaginarnog „prosječnog čovjeka“. No svatko od nas je drugačiji i prosječni čovjek zapravo ne postoji. Zbog toga se često dogodi da nam određena dijeta, način vježbanja, ili lijek, naprosto ne odgovara i moramo probati nešto drugo. Analizom glikana u roku od nekoliko mjeseci možemo vidjeti kako upravo mi reagiramo na određenu hranu, vježbanje, ili na neki lijek.

6) Predstojnik Referentnog centra za dijabetes prof. Dario Rahelić s vama je gostovao u HRT-ovoj emisiji: „Dijabetes – pandemija u pandemiji“ u travnju 2021. Rahelić je i tada tvrdio da je cijepljenje jedini način na koji osobe s dijabetesom „mogu izbjeći težu kliničku sliku i na neki način spasiti sebe i svoje obitelji“. Zato je eksplicitno pozvao praktički sve osobe sa šećernom bolešću da se što prije cijepe.

Vi ste kao znanstvenik zauzeli nešto oprezniji stav i naglasili da smatrate da se rizične skupine moraju cijepiti. No, kada je bila riječ o cijepljenju „mladih i djece“, tu ste se priklonili znanstvenom pristupu koji inzistira da prvo puno više saznamo o omjeru rizika cjepiva i rizika od bolesti i da tek onda donosimo preporuke.

Znamo li danas više o omjeru rizika cjepiva i rizika od bolesti? Stojite li i dalje kod svojih stavova ili ste se priklonili prof. Raheliću?

Danas je potpuno jasno da je oprez oko cijepljenja nerizičnih skupina bio potpuno opravdan. Za određene dobne skupine, posebice zdrave mlade muškarce rizik ozbiljnih nuspojava veći je nego kod zaraze virusom, te je bila velika pogreška prisiljavati ih na cijepljenje. Prisiljavanje onih koji su prethodno preboljeli covid na cijepljenje bila je velika pogreška. S druge strane, rizik na razini pojedinca ipak je bio malen, tako da oni koji su se cijepili ne trebaju biti u strahu od nekakvih hipotetskih dugoročnih posljedica.

7) U istoj ste emisiji s prof. Rahelićem najavili uključivanje osoba s dijabetesom iz Hrvatske u znanstveno istraživanje glikana. Surađujete li i dalje odlično s prof. Rahelićem i je li krenulo istraživanje glikana kod hrvatskih pacijenata koje je najavljeno prije nešto više od godinu i pol dana na HRT-u?

Istraživanje koje smo najavili je u tijeku, i za određene skupine pacijenata koje se liječe u klinici prof. Rahelića provodimo analize glikana. Nadamo se da ćemo se kroz tu suradnju približiti razvoju dijagnostičkih testova koji će ljudima pomoći da smanje rizik razvoja dijabetesa i komplikacija u dijabetesu. Nažalost, razvoj novih dijagnostičkih testova je dugotrajan, pa ne možemo očekivati da će oni vrlo brzo postati dostupni u rutinskoj dijagnostici.

Za kraj, ako niste, pogledajte HRT-ovu emisiju Dijagnoza s temom: “Dijabetes – pandemija u pandemiji” iz 2021. u kojoj su zajedno gostovali prof. Rahelić i prof. Lauc:

Sretno nam bilo

Još iz kategorije Izdvojeno: