Abbottova škola u Firenci!

Uoči ATTD konferencije Abbott već tradicionalno organizira svoju školu za medicinske djelatnike s najboljim temama i vrhunskim predavačima iz cijelog svijeta!

Po prvi puta ekskluzivno prenosimo najzanimljivije informacije s ovog masterclassa o senzorima i dijabetesu 🙂

Analiza i razumijevanje složenih CGM podataka za informirano kliničko odlučivanje

Ponašanje nasuprot strukturi: svaki redak grafa nešto nam govori

“Svaki redak ambulantnog glukoznog profila nešto nam govori,” započeo je snažnim riječima svoje predavanje na ATTD 2024. konferenciji prof. dr. Patrik Choudhary. Nastavivši dalje usporedio je današnju dijabetičku tehnologiju s umjetnosti koju baš svatko od nas drugačije doživljava. Premda nam pogled u grafove pomaže u donošenju odluka i odabira što promijeniti te kako poboljšati kontrolu svog dijabetesa, činjenica je da će nas ta ista plahta od podataka nerijetko prestrašiti. Drugim riječima, od šume nećemo vidjeti stablo.

Struktura i ponašanje kao ključ dobrog upravljanja dijabetesom

Kada je riječ o pregledu podataka skinutih sa sustava za kontinuirano mjerenje glukoze, osim strukture koja je za dr. Choudharyja esencijalna u prilagođavanju terapije inzulinom, još je važnije ponašanje pacijenta koje se krije iza strukture. Pojasnimo.

Pod spomenutom strukturom ovaj profesor podrazumijeva pogled na sljedeće:

• Vrijednost glikemija tijekom dana
• Vrijednost glikemija tijekom noći
• Inzulinsko-ugljikohidratni omjer
• Korektivni faktor
• Postavljene željene vrijednosti glukoze (target)
• Vrijednosti (gornje i donje) za koje je postavljena opcija alarma

Slažemo se sa svime. A sada, stvarni život. Iza nabrojenih točaka strukture kriju se naša ponašanja iz kojih često možemo iščitati ono što nam je zapravo promaklo, gdje smo pogriješili, no i gdje smo utakmicu odigrali savršeno.

Pronađite se u sljedećim točkama:

• Osoba ne koristi tehnologiju u kontinuitetu (senzor nije aktivan non-stop)
• Zakašnjeli ili zaboravljeni bolusi
• Pretjerano tretirana hipoglikemija (previše pojedenih ugljikohidrata)
• Pretjerano tretirana hiperglikemija (previše korekcijskih doza inzulina)
• Bolusiranje lažnih ugljikohidrata

Da je upravljanje dijabetesom kompleksno već znamo, međutim s vremena na vrijeme nije loše pogledati u ovaj mali šalabahter koji ima za cilj pomoći i nama i liječniku u kvalitetnijem donošenju odluka.

Balans

Dr. Choudhary je sa sudionicima konferencije podijelio 2 pravila koja prakticira u svojoj praksi:

1. Ravnoteža između bolusa i bazala

Kada govorimo o inzulinskoj terapiji, u praksi ovaj doktor želi da pacijenti imaju jednak omjer bazala i bolusa, 50:50. Ovo je dakako još jedan idealan scenarij, a stvarnost je refleksija raznih životnih stilova. Tako će osoba koja preferira low-carb način prehrane, imati manji omjer bolusa naspram bazala. One osobe na closed-loop sustavu imat će mnoštvo mikro bolusa, a adolescenti će možda imati veću potrebu za ugljikohidratima pa će samim time imati veći omjer bolusa u odnosu na bazale.

“Dokle god funkcionira, ne kvari” zaključio je ovaj doktor i dodao da će se fokusirati na spomenute omjere ako je pacijentu potrebna njegova pomoć.

2. Sklad među sljedećim sastavnicama:

Bazali / ICR (insulin carb ratio) / ISF (insulin sensitivity factor)

Uvriježena okvirna formula  za ugljikohidratni omjer, odnosno koliko ugljikohidrata pokriva jedna jedinica inzulina jest 500:TDD (sveukupni dnevni inzulin bazal + bolus). Formula za ISF korektivni faktor, odnosno koliko jedna jedinica inzulina spušta šećer jest 100:TDD.

Kupovanje vremena

Vraćajući se na važnost ponašanja dr. Choudhary izrekao je još jednu bitnu misao koju je dobro iznova usvajati:

“Svaki bolus koji daješ prije obroka, kupovanje je vremena provedenog u ciljanim vrijednostima,” rekao je pritom misleći na česte trenutke u kojima dajemo inzulin netom prije obroka ili ga zaboravimo dati. Tih 15 do 20 minuta apliciranja inzulina prije jela doista će olakšati život.

Još iz kategorije Tehnologija: