Kod dijabetesa nije presudno samo koliko jedemo, nego i što biramo, u kojem obliku te koliko brzo ta hrana ulazi u krvotok. Neke namirnice i pića mogu vrlo brzo povisiti glukozu u krvi, osobito ako sadrže puno jednostavnih ugljikohidrata, dodanog šećera ili vrlo malo vlakana. U nastavku su skupine hrane i pića koje najčešće stvaraju problem kod regulacije šećera.
1. Dodani i rafinirani šećeri
Bijeli šećer, smeđi šećer, sirupi, preljevi, slatki deserti i slični proizvodi brzo povećavaju glukozu jer se lako i brzo apsorbiraju. Takva hrana često traži veće korekcije inzulina, a kod osoba s inzulinskom rezistencijom dodatno otežava kontrolu. Problem nije samo trenutni skok šećera, nego i redovito opterećenje organizma velikim količinama jednostavnih ugljikohidrata. ADA i CDC posebno izdvajaju dodane šećere kao skupinu koju treba smanjivati.
Ako vas zanima ova tema, svidjet će vam se i naš članak "Okusi jeseni i stabilan šećer".
2. Rafinirane žitarice i proizvodi od bijelog brašna
Bijeli kruh, bijela tjestenina, peciva, bijela riža i slični proizvodi često izgledaju „neutralno“, ali u praksi mogu vrlo brzo podići šećer. Glavni problem je što sadrže manje vlakana i sporije zasitnih sastojaka nego cjelovite varijante. Zbog toga glukoza nakon obroka zna porasti naglo i visoko, a sitost traje kraće. Preporučuje se da se takvi proizvodi ograniče i češće zamijene cjelovitim izvorima ugljikohidrata.
3. Gazirani i drugi zaslađeni napitci
Klasični gazirani sokovi spadaju među najproblematičnije izvore šećera jer donose puno šećera u tekućem obliku, bez vlakana i bez stvarnog osjećaja sitosti. Upravo zato mogu izazvati brz i izražen porast glukoze. Osim toga, redovita konzumacija takvih napitaka povezana je s povećanim rizikom debljanja i lošijom metaboličkom kontrolom. Važno ih je maksimalno ograničiti.
4. Voćni sokovi
Mnogi ih doživljavaju kao zdrav izbor, ali voćni sok nije isto što i cijelo voće. Kada iz voća uklonite većinu vlakana, ostaje napitak koji vrlo brzo unosi šećer u krv. Zbog toga sok može povisiti glukozu znatno brže nego cijela voćka. Voćni sokovi sadrže slobodne odnosno dodane ili brzo dostupne šećere te ih treba piti vrlo oprezno i u malim količinama.
5. Slatkiši i industrijske grickalice
Kolači, keksi, bomboni, čokolade, čips i slični proizvodi često spajaju nekoliko loših stvari odjednom: puno šećera, rafiniranih ugljikohidrata, nezdravih masnoća i malo vlakana. Takva kombinacija lako vodi do prejedanja, a glukoza nakon toga zna jako oscilirati. Potrebno ih je značajno smanjiti kod planiranja prehrane za bolju kontrolu šećera.
6. Brza hrana i jaki procesirani obroci
Fast food nije problem samo zbog kalorija. Takvi obroci često sadrže rafinirane ugljikohidrate, zaslađene umake, puno soli i lošiji profil masnoća. Zbog toga mogu istodobno povisiti glukozu, otežati kontrolu tjelesne mase i dugoročno pogoršati kardiometabolički rizik.
7. Zaslađene kave i „coffee shop“ napitci
Ovo je skupina koju mnogi podcjenjuju. Ledene kave, aromatizirani cappuccino napitci, frappéi i kave s preljevima često sadrže velike količine dodanog šećera, sirupa i kalorija. Oni se izravno ubrajaju među zaslađene napitke. Problem je što ih ljudi često ne doživljavaju kao „slatkiš“, iako po sastavu to praktično jesu.
8. Sportska i energetska pića
Sportski napitci nekad imaju smisla kod specifične fizičke aktivnosti ili liječenja hipoglikemije, ali za svakodnevno pijenje uglavnom nisu dobar izbor. Energetska pića dodatno mogu sadržavati vrlo velike količine šećera. Ona su jedna od glavnih izvorima dodanih šećera u prehrani. Kod osobe s dijabetesom takva pića lako izazovu nepotreban skok glukoze.
9. Zaslađene žitarice za doručak i „fit“ pahuljice
Mnoge pahuljice koje se prodaju kao praktičan doručak zapravo su kombinacija rafiniranih žitarica i dodanog šećera. Zbog toga mogu vrlo brzo povisiti šećer, osobito ako se jedu u velikoj porciji. To je čest primjer hrane koja izgleda bezazleno, a metabolički zna biti problematična.
10. Velike porcije krumpira, pirea i pomfrita
Krumpir nije „zabranjena“ namirnica, ali oblik i količina jako mijenjaju učinak. Pečeni, kuhani, pasirani ili prženi krumpir može imati visok glikemijski učinak, osobito kada je porcija velika i kada obrok nema dovoljno vlakana, povrća i proteina. Regularni krumpir je jedna od namirnicama koje mogu brzo povisiti šećer. Problem dakle nije samo namirnica, nego i porcija te način pripreme.
Što je pametnije birati umjesto toga?
Kod dijabetesa je obično bolja strategija birati hranu koja sporije podiže glukozu: cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, cijelo voće, nezaslađene napitke i obroke koji sadrže i proteine i vlakna. Mi preporučujemo upravo takav pristup: manje dodanih šećera i rafiniranih ugljikohidrata, a više cjelovitih i manje procesiranih izbora.
Zaključak
Osobe s dijabetesom ne trebaju živjeti po modelu „nikad više ništa slatko“, ali trebaju jasno znati koje skupine hrane najčešće rade problem. Najveći rizik obično nisu pojedinačne iznimke, nego redovita konzumacija zaslađenih pića, rafiniranih ugljikohidrata i jako procesirane hrane. Tko želi stabilniji šećer, mora prvo prepoznati upravo te obrasce.
Ako želite saznati više o prehrani za dijabetičare, pročitajte članak "Izazovi u prehrani osoba sa šećernom bolesti".
