Svježe voće skupina je hrane koja mami svojim bojama i okusima. Predstavlja preporučeni izvor šećera u prehrani zbog svog povoljnog nutritivnog sastava i niske energijske vrijednosti u usporedbi s drugim desertima (npr. kolači, torte, keksi, čokolade, sladoled..). Organizmu osigurava vodu, vlakna, vitamine, minerale i brojne biološki aktivne tvari (fitokemikalije), među kojima se ističu vitamini A, C i E te spojevi beta karoten i likopen, svi važni za zaštitu očiju i kože od sunčevih zraka, ali i za imunološki sustav koji se i tijekom ljetnih mjeseci mora boriti protiv brojnih prijetećih infekcija. Iako se po navici konzumira u prekomjernim količinama uz razmišljanje kako je „puno vode“, za osobu sa šećernom bolesti važno je znati da ljetno voće sadrži značajne količine šećera.
Vizualna procjena pomoću različitih modela ili vaganje hrane metode su određivanja preporučene količine izvora ugljikohidrata u glavnim obrocima i međuobrocima. Za većinu bolesnika serviranje čini količina koja odgovara volumenu loptice za tenis koja stane u šaku, što je količina voća koja sadrži 15 grama ugljikohidrata i definira jednu ugljikohidratnu jedinicu. U tablici 1 u gramima je istaknuta količina ljetnog voća koja sadrži 15 g ugljikohidrata.
Tablica 1: Količina voća koja sadrži 15 grama ugljikohidrata:
U znanstvenoj literaturi raste broj dokaza o ulozi hrane biljnog podrijetla te raznih fitokemikalija u liječenju šećerne bolesti i prevenciji komplikacija. Njihova uloga očituje se u povećanju osjetljivosti na inzulin, smanjenju oksidativnog stresa i reguliranju razine šećera u krvi moduliranjem brojnih mehanizama što ih čini obećavajućim prirodnim dodatkom tradicionalnim terapijama za poboljšanje metaboličkog zdravlja. Uz već istaknute vitamine i spojeve s antioksidativnim i imunomodulatornim djelovanjem, osobe sa šećernom bolesti osobitu pažnju trebaju obraćati dovoljan unos magnezija, omega 3 masnih kiselina, vitamina D, vitamina B skupine, kroma, alfa lipoične kiseline te probiotičkih kultura.
Standardi liječenja šećerne bolesti, revidirani i svake godine objavljeni od strane Američkog udruženja za dijabetes (eng. American Diabetes Association) ne sugeriraju generalno korištenje dodataka prehrani kao učinkovite strategije za smanjenje razine šećera u krvi, no ističu da određenim populacijama, a to su trudnice i dojilje, osobe starije životne dobi te osobe koje slijede poseban način prehrane (vegani) ili vrlo niskokalorične ili niskougljikohidratne dijete, dodaci prehrani mogu biti potrebni, kao i osobama s lošom kvalitetom prehrane ili utvrđenim deficitima. Treba voditi računa da bi poboljšanje prehrambenih navika trebala biti primarna strategija za povećanje razine određene hranjive tvari s naglaskom na hranu koja predstavlja dobar izvor. Ukoliko, iz opravdanih razloga, postoji potreba za dodacima prehrani, njihovo uzimanje mora biti kontrolirano te preporučeno od strane liječnika.
Najčešća je potreba za suplementacijom vitaminom D jer vlada pandemija njegova nedostatka među populacijom. Specifičan je i jako važan vitamin, a hrana koja predstavlja njegov dobar izvor jesu masne ribe poput bakalara, lososa, tune, srdele, ulje jetre bakalara, žumanjak jajeta, neke vrste gljiva, goveđa jetra te obogaćeni proizvodi. Pomaže tijelu u održavanju odgovarajuće razine kalcija i fosfora u krvi, sprječava razvoj rahitisa i osteomalacije, ima važnu ulogu u regulaciji i funkcioniranju imunološkog sustava, a smatra se da utječe na toleranciju glukoze putem svojih učinaka na lučenje inzulina i osjetljivost stanica na inzulin. Čest simptom njegova nedostatka je stalan umor i bolnost mišića. Primaran put sinteze odvija se preko kože djelovanjem sunčeva zračenja zbog čega se preporučene doze tijekom ljeta najčešće smanjuju ili se suplementacija prekida. Osobitu pažnju na razine vitamina D i tijekom ljetnih mjeseci trebaju obraćati osobe alergične na sunce koje se tijekom ljetnih mjeseci zbog navedenog, ili iz nekog drugog razloga, ne izlažu suncu.
Uslijed nedovoljne ili neredovite konzumacije plave ribe (srdela, skuša, tuna..) i riba iz hladnih mora (losos, haringa), orašastih plodova i sjemenki preporučuje se suplementacija omega 3 masnim kiselinama. Znanstvenim je istraživanjima utvrđeno da višestruko nezasićene omega 3 masne kiseline (ALA – alfa linolenska masna kiselina prisutna u biljnim izvorima, prvenstveno sjemenkama lana i chie te orasima; EPA – eikozapentaenska masna kiselina i DHA – dokozaheksaenska masna kiselina prisutne u masnim ribama) doprinose zdravlju kardiovaskularnog sustava i zdravlju mozga, pomažu u kontroli razine šećera u krvi i lipidograma te smanjuju nastanak bolesti kardiovaskularnog sustava i smrtnosti od bolesti kardiovaskularnog sustava vezanih uz šećernu bolest. Takav učinak pripisuje se antioksidativnim, protuupalnim, hipolipemičkim i antidijabetičkim mehanizmima. Kao što je već istaknuto, prednost treba davati prehrambenim izvorima dugolančanih omega 3 masnih kiselina, a suplementaciju razmatrati uslijed nemogućnosti konzumacije navedenih izvora iz osobnih razloga.
Već spomenuti problem koji se češće javlja ljeti zbog lakšeg širenja bakterija, virusa i drugih parazita, češće konzumacije hrane i pića izvan kuće te putovanja u razne krajeve jesu probavne infekcije. Zna se da je u tim situacijama, uz prilagodbu prehrane te pojačan unos tekućine i elektrolita (kod povraćanja i dijareje) važno pomagati crijevnu mikrofloru dobrim probiotičkim kulturama. Istraživanje crijevne mikroflore i njenih učinaka na organizam danas je aktualna tema koja rezultira brojnim novim značajnim znanstvenim spoznajama o utjecaju sastava crijevne mikroflore na funkcioniranje drugih organa i organskih sustava te razvoj i liječenje brojnih stanja među kojima je i šećerna bolest. Znanstveni dokazi potvrđuju da probiotičke kulture mogu doprinijeti regulaciji razine šećera u krvi smanjujući kroničnu upalu niskog stupnja i oksidativni stres, ublažavanjem inzulinske rezistencije, povećanjem sadržaja korisnih kratkolančanih masnih kiselina i moduliranjem hormona GLP-1 koji ima važnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi i apetita. Prehrambeni izvor probiotičkih kultura je fermentirana hrana, od koje se na našem podneblju ističu fermentirani mliječni proizvodi i prirodno ukiseljena hrana (povrće: kiseli kupus i repa). To je jedan od razloga zašto se u prehrani fermentiranim mliječnim proizvodima daje prednost u odnosu na mlijeko. No, obzirom da je riječ o izvoru mliječnog šećera laktoze, potrebno je voditi računa o veličini serviranja radi utjecaja na razinu šećera u krvi. Važno je istaknuti da hrana neće u dovoljnoj mjeri zadovoljiti potrebe za dobrim bakterijama niti raznolikošću u specifičnim situacijama te tada suplementacija može biti od koristi.
Autor:
Zrinka Šmuljić, mag. nutricionizma
Služba za prehranu i dijetetiku
KBC Zagreb
Tekst je nastao u suradnji sa Salvusom, jednom od vodećih kompanija u području dodataka prehrani i medicinskih proizvoda.
Literatura:
- Pavić, E.; Rahelić, V.; Reiner, Ž.; Vranešić Bender, D.; Vrdoljak, I.; Martinis, I.; Mesarić, N.; Klobučar, S.; Baretić, M.; Canecki Varžić, S.; Vidović, M.; Kolarić, V.; Mach, Z.; Bakula, M.; Liberati Pršo, A.M.; Krznarić, Ž.; Rahelić, D. Smjernice za prehranu kod šećerne bolesti u odrasloj dobi. Liječ Vjesn 2023, 145, 67–97. https://doi.org/10.26800/LV–145–3–4–1
- Ansari, P.; Khan, J.T.; Chowdhury, S.; Reberio, A.D.; Kumar, S.; Seidel, V.; Abdel-Wahab, Y.H.A.; Flatt, P.R. Plant-Based Diets and Phytochemicals in the Management of Diabetes Mellitus and Prevention of Its Complications: A Review. Nutrients2024, 16, 3709. https://doi.org/10.3390/nu16213709
- American Diabetic Association. Facilitating Positive Health Behaviors and Well-being to Improve Health Outcomes: Standards of Care in Diabetes—2025. Diabetes Care 2025;48(Suppl. 1):S86–S127 | https://doi.org/10.2337/dc25-S005
- Abugoukh, T.M.; Al Sharaby, A.; Elshaikh, A.O.; Joda, M.; Madni, A.; Ahmed, I.; Abdalla, R.S.; Ahmed, K.; Elazrag, S.E.; Abdelrahman, N. Does Vitamin D Have a Role in Diabetes? Cureus 2022 Oct 18, 14(10):e30432. doi: 10.7759/cureus.30432. PMID: 36407246; PMCID: PMC9671203.
- Bayram, S.Ş.; Kızıltan, G. The Role of Omega- 3 Polyunsaturated Fatty Acids in Diabetes Mellitus Management: A Narrative Review. Curr Nutr Rep2024, 13, 527–551. https://doi.org/10.1007/s13668-024-00561-9
- Shen, X.; Ma, C.; Yang, Y.; Liu, X.; Wang, B.; Wang, Y.; Zhang, G.; Bian, X.; Zhang, N. The Role and Mechanism of Probiotics Supplementation in Blood Glucose Regulation: A Review. Foods2024, 13, 2719. https://doi.org/10.3390/foods13172719
