Predijabetes ili dijabetes u mog djeteta

Ima li uopće razlike između predijabetesa i dijabetesa?

Jednom prilikom, dok sam čekala nalaz HbA1c vrijednosti, laboratorijska tehničarka me upitala zašto sam radila tu pretragu, te sumnjam li na dijabetes kod svoje djevojčice. Nasmijala sam se i odgovorila joj da djevojčica ima dijabetes već nekoliko godina te da zato nalaz vadimo redovito, svaka tri mjeseca.

Kako je vrijednost iz nalaza bila unutar referentnih vrijednosti, tehničarka je zbunjeno zaključila da moje dijete onda sigurno još uvijek nije na inzulinu. Kada sam joj odgovorila da ona od prvog dana dijagnoze jest na inzulinu, ostala je zatečena te komentirala da još nije zamijetila takav nalaz u osobe oboljele od dijabetesa tip 1 i pitala kako to postižemo.

Ovaj post je zapravo amaterski osvrt na referentne laboratorijske vrijednosti HbA1c, koji se smatra najvažnijom pretragom za dijabetes, te ju redovito treba raditi. Ona pokazuje koliko je dijabetes dobro reguliran.

Kako navodi laboratorij, razina HbA1c proporcionalna je razini glukoze u krvi. Budući da glukoza ostaje vezana na crvene krvne stanice svo vrijeme njihovog života, određivanje HbA1c ukazuje na srednju dnevnu razinu glukoze u krvi tijekom protekla 2 mjeseca. Određivanje HbA1c se stoga smatra vrlo važnim dijagnostičkim alatom u praćenju kontrole prehrane, te terapije u liječenju dijabetesa. Pri tome se navode i referentne vrijednosti za HbA1c koje su između 4 i 6,2 %.Ove vrijednosti se malo razlikuju između laboratorija, no ta razlika nije osobito značajna (negdje je ta granica do 6%).

Na laboratorijskom nalazu sve vrijednosti manje od gornje granice neće biti označene kao visoke (HI), te nećete biti vizualno upozoreni da vam je ta vrijednost povišena.

Graf iznad prikazuje kretanje šećera u krvi mog djeteta, dijabetičara tipa 1, za protekla 3 mjeseca. Horizontalno su prikazani sati u danu, a vertikalno vrijednosti šećera. Plava linija prikazuje prosječnu vrijednost promatranog razdoblja, a sive linije pokazuju do kojih se razina kretala vrijednost šećera u krvi. Prekid na grafu je radi drugog uređaja za mjerenje koji koristimo noću, a Libre može unatrag prikazati izmjerene vrijednosti samo za zadnjih 8h.

Na grafu je vidljivo da negdje oko 22h kod nje dolazi do rasta šećera prema vrijednostima 10-12 mmol. Često ima takve periode, i vjerujem da se tada aktivira hormon rasta, što nam jako otežava održavanje vrijednosti šećera normalnima. Takav večernji rast razine šećera u krvi događa se npr. 1-2 tjedna, a nakon toga imamo 2-3 tjedna stabilnih šećera. Ono što se pitam kada gledam sivo obojanu površinu na grafu, jest kako je moguće da su te vrijednosti u konačnici unutar referentnih vrijednosti za zdrave osobe ako gledamo rezultat laboratorijskog testa HbA1c?

Online kalkulator http://www.diabetes.co.uk/hba1c-to-blood-sugar-level-converter.html omogućuje pretvorbu referentnih vrijednosti HbA1c u mmol, koji odražavaju prosječnu vrijednost šećera u krvi. Ukoliko u njega stavimo vrijednost HbA1c = 6, što je unutar referentnog intervala za zdrave osobe, dobit ćemo ovakav rezultat:

Na žalost, to znači da je 7 mmol prosječna vrijednost šećera u krvi koja ne diže alarm/upozorenje u laboratorijskom nalazu HbA1c!

Velika većina ljudi koji vade taj nalaz ne znaju što točno rezultat podrazumijeva i kad dobiju vrijednost 6%, misle da su zdravi, dok su u stvarnosti već razvili dijabetes. Čak niti svo tehničko laboratorijsko osoblje ne zna da dijabetes znače vrijednosti HbA1c već od 5,7% .

Mnogima kojima je natašte izmjeren GUK veći od 6,0 mmol uopće neće biti rađena pretraga HbA1c koja pokazuje zasićenost glukozom u posljednjih 90 dana (kod dijabetičara i kraće), već će dobiti uputu da pripaze na slatko, i dođu na kontrolu za neko vrijeme. Koliko mi je poznato iz pedijatrijske ambulante nije uopće moguće naručiti pretragu HbA1c ukoliko već ne postoji dijagnoza dijabetesa.

HbA1c doista jest važan pokazatelj, ali gledajući samo njega ne može se zaključiti ima li netko dobru ili lošu regulaciju dijabetesa, kao niti da je osoba zdrava, ukoliko su vrijednosti HbA1c unutar referentnih vrijednosti laboratorija.

Osoba sasvim sigurno može svaki dan imati nekoliko sati šećer u krvi u vrijednosti 10, 11 il 12 mmol, a i dalje imati HbA1c od 5,7%.

Predijabetes se dijagnosticira nakon utvrđivanja HbA1c između 5.7-6.2% (prema nekim izvorima i do 6,4%), što dokazuje poremećen metabolizam glukoze odnosno dijabetes.

HbA1c od 5,6%  za koji se smatra da ga imaju zdrave osobe, je zapravo prosjek šećera od 6.3 mmol.

Imamo li stvarne brojke o dijabetesu u našoj populaciji?

Prema podacima CroDiab registra osoba sa šećernom bolešću, u Republici Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa dijabetesom, 125.506 muškaraca (49,35%) i 128.790 (50,65%) žena. Uz procjene da i do 40% bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih procjenjuje se na preko 400.000. *

Nije dobro što, unatoč tome što često slušamo o prevenciji dijabetesa mjerenje glukoze u krvi nije uobičajena pretraga. Svi se slažu da je rana dijagnoza najvažnija, da su u posljednje vrijeme sve više ugrožena i djeca i adolescenti jer su pretili, da (pre)dijabetes godinama prolazi bez simptoma. Laboratorijske referentne vrijednosti i HZZO-ova štednja na pretragama još dodatno prikrivaju očitu dijagnozu, a time i puno veći broj oboljelih.

Kada bi se jednom godišnje pri posjeti doktoru, pacijentu napravila kompletna krvna slika čiji bi osnovni dio bila i pretraga glukoze i HbA1c, dijabetes bi se brže dijagnosticirao i prije bi se započelo sa promjenama prehrane i liječenjem. Uz snižavanje referentnih vrijednosti za HbA1c, ili barem edukaciju relevantnog osoblja o njihovom značenju, to bi bio pravi put.

Tekst je uz dozvolu prenesen s bloga typeoneprincess.com

IT-u Business Analist i Project Manager.
Strastveni ljubitelj, kreator i konzument Low Carb prehrane, specijalist za LC slastice.
Roditelj djeteta sa dijabetesom.
Urednik portala za Low carb prehranu http://typeoneprincess.com namijenjen osobama sa dijabetesom.